Nije baš da nema objašnjenja za prevladavajući dojam o manjku ili prigušenosti optimizma u hrvatskoj javnosti, ali u proteklih tjedan dana – barem kad je riječ o ekonomskim temama i izgledima i unatoč još prisutnim neizvjesnostima oko pandemije – zaredale su vijesti koje zbrojeno sad već izgledaju kao val optimizma. Posljednja u nizu, iz V. Britanije, posebno je oraspoložila turistički sektor.

Za putovanja iz Engleske od idućeg ponedjeljka Hrvatska više neće biti na žutoj, već na zelenoj Covid-listi. To bitno olakšava dolaske tamošnjih turista, što je pozitivno za turističku sezonu (ostaje nadati se da su postojeća epidemiološka pravila dostatna u smislu rizika oko delta soja). Doduše, jučer poslijepodne hrvatska obala na “Covid karti” ECDC promijenila je boju iz zelene u narančastu.

Hrvatska narodna banka je pak na sjednici dvoga Savjeta u srijedu, izašla s revizijom projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini. U odnosu na prvotnu prognoziranih 5,9 posto rasta, u okviru redovne polugodišnje revizije projekciju rasta za ovu godinu podigla je na 6,8 posto.

Iako je i Europska komisija u svojim ljetnim prognozama prije tjedan dana poboljšala očekivanja stope rasta (i) našega gospodarstva za 2021., u odnosu na HNB-ove prognoze Komisijine sad naoko djeluju čak konzervativno. EK je predviđanja za ovu godinu podigao sa 5 na 5,4 posto.

Doduše, to je u prvom redu korekcija koja (kao i kod HNB-a) umnogome odražava procjenu da će se dio oporavka za koji se očekivalo da će se materijalizirati iduće godine zapravo preseliti u ovu. Tako u EK-u sada za iduću godinu umjesto donedavne prognoze o 6,% realnog rasta predviđaju stopu od 5,9%.

Prošlotjedne ljetne prognoze Komisije poklopile su se, usto, s još jednom pozitivno intoniranom prigodom. Predsjednica EK Ursula von der Leyen posjetila je Zagreb donoseći pozitivnu ocjenu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, dokumenta koji predstavlja podlogu za europsko financiranje projekata vrijednih milijarde eura u idućim godina.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke/Boris ŠČitar/VL/PIXSELL

No, pored spomenutih komadića vala optimizma, u novije vrijeme dio njega su i neke novije prognoze niza međunarodnih analitičkih i investicijskih kuća koje nemaju medijsku vidljivost.

Tako su npr. analitičari Moody’s Analyticsa nedavno ažurirali svoja predviđanja i za Hrvatsku sad računaju s čak 10,2 posto rasta BDP-a. Na tek nešto manjih 9,9 posto je prognoza Oxford Economicsa.

U odnosu na većinu domaćih prognostičara i institucija osjetno su veće i trenutne prognoze rasta hrvatskog BDP-a prema Citigroupu ili Fitch Ratingsu, koji ga ove godine vide na +8,5 posto. A slično vrijedi i za nizozemski ING s trenutnom prognozom od osam posto, odnosno Capital Economics s očekivanjem 7,5-postotnog rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini.

Covid rizici ostaju

Vide li domaći ekonomisti bolje i dublje ili im pogled izbliza više skreće fokus na slabosti gospodarstva i rizike, ostaje vidjeti. Kako bilo, sve su prognoze danas praćene i zadrškama odnosno napomenama vezanim uz rizike eventualno nepovoljnog razvoja epidemiološke situacije. Za ekonomije koje su poput hrvatske snažno oslonjene na turizam odnosno usluge koje naglašeno podrazumijevaju socijalne kontakte, to je samo osjetljivija varijabla.

Kako bilo, u Vladi, tj. Ministarstvu financija zasad službeno ostaju pri projekcijama rasta od prije nekoliko mjeseci, a one su na 5,2 posto. Ministar financija Zdravko Marić poslovično oprezno redovito se poziva i na negativne i na pozitivne rizike.

No, uz evidentno solidnu dinamiku oporavka u prvom tromjesečju sve su procjene da će drugi kvartal donijeti i osjetno veću stopu rasta BDP-a od 5,8 posto zabilježenih u prvom. Na to upućuju brojni ekonomski pokazatelji, od trgovine i industrije do izvoza i građevinskih aktivnosti kao svojevrsnog signala kretanja investicija.

Prema predviđanjima dijela analitičara, prve procjene državnih statističara za BDP za drugi kvartal ove godine mogle bi koncem kolovoza (kad se očekuje objava procjene) pokazati kvartalni rast na godišnjoj razini od čak 15-ak posto. Potvrdi li to na kraju i Državni zavod za statistiku, to bi vjerojatno i na razini cijele godine značilo osjetno veću stopu od službeno projicirane od strane Vlade.

Naravno, na kraju će veća ili manja odstupanja ovisiti u prvom redu o rezultatima turističke sezone, što se u konačnici očituje u stopama rasta osobne potrošnje i izvoza usluga.

Potrošnja, investicije…

Tako su i u HNB-u uz reviziju svoje projekcije istaknuli “povoljna tekuća gospodarska kretanja uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti”. Osobna bi se potrošnja ove godine, kažu, trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkoga kreditiranja.

Usto, u središnjoj banci ističu i da bi “intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo znatno poduprijeti porast investicija”. Te će investicije, dodaju, nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014. – 2020.

Uz kratko obrazloženje povećanih prognoza na kraju su dodali i neizostavnu opasku da su projekcije rasta izložene i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u smislu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka.

Ostanu li ti rizici samo predostrožno upozorenje te se na kraju ostvari nova HNB-ova projekcija rasta, to bi značilo da će se i Hrvatska na predkriznu razinu gospodarske aktivnosti vratiit ipak nešto prije nego što se prvotno računalo. Naime, prema dosadašnjim procjenama računalo se da bi to u našem slučaju trebalo biti potkraj iduće godine.

Uz pretpostavku ostvarenja HNB-ove nove projekcija, to bi se moglo dogoditi i u prvom kvartalu 2022. godine.