Nakon 18-mjesečne revizije Europska središnja banka pred gospodarstvo eurozone postavlja novi cilj. Godišnja stopa inflacije više se neće targetirati “blizu, ali ispod dva posto” već je željena inflacija 2% u srednjem roku. Prva strateška revizija ciljane inflacije od 2003. godine bio je jedan od prioriteta ECB-a otkad ga je krajem 2019. preuzela Christine Lagarde. Prema pisanju Reutersa, rezultati te revizije mogli bi navijestiti najveću transformaciju vrlo moćne, no još uvijek relativno mlade institucije koja oblikuje monetarnu politiku za 19 zemalja u kojima je euro službena valuta.

Odstupanja nepoželjna

Dosadašnja formulacija “blizu, ali ispod 2 posto”, brojka koju Europa nije uspjela dosegnuti čitavo desetljeće, odašiljala je poruku da je središnja banka više zabrinuta da inflacija ne premaši taj prag, nego da ostane ispod njega. Iako je iz ECB-a najavljeno da će cilj biti simetričan, izostao je specifičan osvrt na moguće toleriranje preskakanja te brojek nakon dužih perioda niske inflacije što bi potencijalno ulagačima moglo biti razočaranje. “Predanost Upravnog vijeća prema tom cilju je simetrično. Simetrija znači da Upravno vijeće smatra negativna i pozitivna odstupanja od tog cilja jednako nepoželjnima”, priopćila je ECB. Vrhuška u Frankfurtu također je potvrdila da će upravljanje referentnim kamatnim stopama ostati primarni instrument monetarne politike, dok će ostali, poput kupnje vrijednosnica i LTRO-i ostati integralni dio instrumentarija koji će se koristiti po potrebi. Inače, revizija je originalno trebala trajati godinu dana, no rok je probijen zbog fokusa na odgovor na pandemiju Covida 19.

Oprezna Njemačka

Jedno od pitanja na koje su ulagači željno iščekivali odgovor bilo je i ono je li Frankfurt spreman ugledati se na Washington u smislu hoće li slijediti primjer FED-a koji targetira prosječnu inflaciju u nekom periodu kako bi nadoknadio prethodno slabiji rast cijena.

Da se ECB odlučio na eksplicitno toleriranje inflacije iznad dva posto tržištu bio bi to nesumnjiv signal da će monetarna politika u Europi i dalje ostati vrlo ekspanzivna. Poznato je da se takvom stavu protivila Njemačka, tradicionalno oprezna po pitanju inflacije, što je šef Bundesbanka Jens Weidmann opetovano ponavljao.

Zaokret u odnosu na dosadašnju politiku trebao bi biti i proaktivni pristup ECB-a po pitanju problematike klimatskih promjena kroz superviziju banaka. Podizanje kolateralnih zahtjeva za financiranje tvrtki koje onečišćuju okoliš i ulažu u imovinu koja nije u skladu s klimatskim ciljevima također je bilo među rješenjima na stolu, no izazvala su žustre polemike među vodstvom ECB-a.