Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na svojevrsnoj je turneji Europskom unijom u kojoj državama članicama osobno uručuje pozitivne ocjene nacionalnih planova oporavka i otpornosti. Danas tim poslom stiže u Zagreb. Bit će to službena potvrda prihvaćanja Vladina plana investicijskih i reformskih projekata na temelju kojih se računa do 2026. iskoristiti nešto manje od 49 milijardi kuna (oko 6,3 milijarde eura) tzv. bespovratnih sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost.

Nakon što hrvatski NPOO konačno odobri i Vijeće EU, prva uplata predviđena je kao predfinanciranje, i to 13 posto ukupno raspoloživih grantova. Hrvatska tako računa na avansnih 800 milijuna eura približno do kraja ljeta. U pozitivnu turneju šefice EK uklapa se i jučer objavljeno ljetno ažuriranje ekonomskih prognoza Komisije, prema kojemu su očekivanja gospodarskog rasta za 2021. i za Hrvatsku, kao i na razini cijele EU, poboljšana u odnosu na detaljnije proljetne prognoze.

Umjesto realnog rasta BDP-a od pet posto, u EK-u sad računaju da će hrvatsko gospodarstvo ostvariti stopu rasta od 5,4 posto, odnosno nešto jače od 4,8 posto očekivanja na razini EU, za koju se do jučer računalo s prosječnom stopom od 4,2 posto.

Nakon nešto jačeg zamaha od očekivanog u ovoj godini, za iduću nam je prognoza korigirana blago naniže, sa 6,1 na 5,9 posto. Sve u svemu, to znači da se za Uniju u cjelini sada procjenjuje da će se realni BDP vratiti na razinu prije krize već u posljednjem tromjesečju 2021. dok će kod nas za to trebati ipak pričekati kraj iduće godine. Naravno, pod pretpostavkom da se u međuvremenu epidemiološka situacija ne zakomplicira.

Uz jaču dinamiku oporavka gospodarske aktivnosti od predviđene u prvom tromjesečju, nešto bolja očekivanja za naše gospodarstvo 2021. objašnjavaju se i recentnim signalima kretanja potrošnje, građevinarstva, industrije, turizma.

Tome je, kao i u ostatku Unije pridonijela bolja zdravstvena situacija praćena ublažavanjem mjera ograničenja radi kontrole širenja zaraze, dijelom i pod utjecajem ubrzanja cijepljenja. Iako će turistička sezona ostati znatno slabija nego u predpandemijskoj 2019., izgledno je da će u odnosu na prošlu godinu biti osjetno bolja.

Tome bi trebao pripomoći i početak primjene digitalnih Covid-potvrda na razini EU, s čim se startalo početkom srpnja, ističu analitičari EK

U svakom slučaju, u godišnjim usporedbama izvoz usluga trebao bi snažno porasti (kao što je lani jako pao), a solidan rast očekuje se i kod robnog izvoza jer se s oporavkom ekoonmija glavnih vanjskotrgovinskih partnera očekuje i porast potražnje za hrvatske izvoznike.

U komisiji, među ostalim, ističu i rastući indeks povjerenja potrošača, a na tragu nastavka oporavka u drugoj polovici godine je, kažu, i rast broja zaposlenih u više djelatnosti. To se povezuje i s jačanjem investicija. Jedno od važnijih uporišta za njihovo ubrzanje u ovoj, a posebice idućoj godini, upravo su potpore kroz Plan za oporavak i otpornost.

Doprinos EU-ova instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) rastu BDP-a u Hrvatskoj bi trebao biti i veći negoli na razini cijele Unije. Prema procjenama Komisije, vrijednost koju će on generirati tijekom prognoziranog horizonta na razini EU procjenjuje se na 1,2 posto BDP-a za 2019.

Uz njime potaknuta ulaganja, privatna potrošnja bi trebala biti glavni pokretač rasta, kako kod nas tako i na razini EU.

Uz predviđanja BDP-a, ljetne prognoze uključuju i prognoze stope inflacije, a one su i pćenito blago povećane za ovu godinu, s tim da se dogodine očekuje smanjivanje trenutno povećanih pritisaka. Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.

Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj bi, prema procjenama EK, trebala ostati nešto niža nego u Uniiji u cjelini. Za ovu godinu predviđa se 1,5 posto, uz usporavanje na 1,3 posto iduće godine.

Koliko god su poboljšane prognoze gospodarskog rasta u osnovi dobra vijest, valja primijetiti da je Hrvatska lani zabilježila treći najveći pad među državama članicama, a iako je se u prognozama za ovu godinu svrstavalo u sam vrh prema očekivanom rastu, u najnovijim predviđanjima za sedam država članica očekuju se više stope rasta od naših 5,4 posto.

Prošle godine veći pad od hrvatskog imale su tri članice EU za čije ekonomije je naglašena važnost turističkog sektora (Španjolska, Italija i Grčka). Ove godine, uz Španjolsku koja je za usporebe zanimljiva zbog turizm (a prognoze za nju su rast od 6,2%), veće stope rasta očekuju se i u više zemljalja Srednje i Istočne Europe, koje su lani imale manji pad BDP-a. Tako se u Rumunjskoj očekuje rast po stopi većoj od sedam posto,u Mađarskoj 6,3 posto, a u Sloveniji 5,7 posto.