Jesen pandemijom “opsjednute” 2020. bila je u znaku panike i neizvjesnosti. Prognoziranje raspleta Covidom izazvanog kaosa bilo je ravno čitanju tarota, priznavali su tada i neki od najuglednijih svjetskih ekonomisti upitani da prognoziraju kada će globalno gospodarstvo izroniti glavu iz magle koju je na njega spustio kobni virus. No prognoze su se ipak morale iznositi, a, srećom, ispalo je kako su tada ipak bile suviše pesimistične. Ta je tvrdnja “light motiv” novih HUB izgleda, stručne publikacije koju kreira Hrvatska udruga banaka na temelju prognoza glavnih ekonomista najvećih kreditinih institucija na domaće tržištu.

Grč manji od očekivanog

Jučer objavljeni izgledi tako kažu da je scenarij za ovu i iduću godinu daleko povoljniji od onog koje je ta publikacija najavljivl lani u rujnu, pa tako sada ekonomisti ipak predviđaju “V” model gospodarskog oporavka koji će posebno naglašen biti iduće godine.

“Hrvatsko gospodarstvo je u 2020. zabilježilo pad po stopi od 8%. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., bio je manji od očekivanog. Ti trendovi utjecali su na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka. Medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta realnog BDP-a za ovu godinu sada iznosi 5,3%, uz vrlo mali raspon prognoza: najveći pesimist očekuje rast od 5%, a najveći optimist po 5,6%. Medijalno očekivanje rasta za 2022. iznosi 5,5%, pri čemu najveći pesimist očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9%) dok najveći optimist očekuje rast od 6%”, navodi se u novim HUB izgledima. Ekonomisti prognoziraju da će najozbiljniji “okidači” za osjetniji oporavak biti potrošnja, čiji se rast očekuje po medijalnim stopama od 5,1% u ovoj i 4,5% u idućoj godini, te osobito investicije. Ulaganja pritom kod ovih predviđanja imaju izuzetno jak rast – medijalno očekivanje napreduje s visokih 8,6 posto 2021. na čak 13,3 u idućoj godini.

Pitanje održivosti

Naravno, briselski euri kroz europski Plan oporavka u toj priči igraju glavnu ulogu što dokazuje i sljedeća tvrdnja ekonomista u novim HUB izgledima:

“S obzirom na spektakularan doprinos investicija rastu BDP-a postavlja se pitanje održivosti rasta u kojemu će važnu ulogu imati državne investicije financirane iz sredstava EU. U anketi smo pitali glavne ekonomiste u kojem razdoblju očekuju najsnažnije utjecaje sredstava EU na gospodarski rast. Nitko ne spominje ovu godinu, što znači da utjecaj EU sredstava nije presudan u oporavku ove godine. Snažan utjecaj počinje od sljedeće godine, što će biti glavni čimbenik očekivanog ubrzanja rasta 2022”, stoji u analizi.

Usto, glavni ekonomisti banaka na hrvatskom tržištu prognoziraju i pad stope nezaposlenosti, sa 7,4% u 2021. na 6,7% 2022. Smatraju i da će inflacija ostati pod kontrolom ispod 2%, tek najveći pesimist očekuje 2% rasta cijena u 2022. Očekuju da će se proračunski manjak opće države smanjiti s očekivanih 4,2% BDP-a ove na 3% BDP-a sljedeće godine te da bi to bi trebalo dovesti do smanjenja omjera javnog duga s 87,3% ove na 84,2% sljedeće godine.