U pandemiji koronavirusa porasla je briga o zdravlju, fizičkom i mentalnom, s čime je, između ostalog, i wellness potvrdio titulu jedne od najbrže rastućih grana u svijetu, a s njime i wellness turizam kao podgrana zdravstvenog turizma.

Upravo će za takvim uslugama potražnja rasti dalje, kako smatra Ana Tončić, predsjednica Sekcije wellness turizma pri HGK, suradnica Instituta za turizam i vlasnica tvrtke Vita Vitalis u sklopu koje od 2019. pruža usluge savjetovanja u brzorastućoj wellness i spa industriji. Pojašnjava nam da ukupna “wellness industrija” obuhvaća široki spektar aktivnosti, počevši od proizvodnje opreme i raznog popratnog inventara, preko pripadajuće kozmetike pa sve do prometa koji se ostvaruje kroz pružanje wellness usluga.

“Wellness se veže uz mnoga područja ljudskog djelovanja, među kojima su turizam, medicina, arhitektura, sport, itd. Glavna uloga wellnessa je briga o zdravlju, tj. održavanje tijela i duha zdravim putem, kondicijom, fizičkom i mentalnom relaksacijom te očuvanjem unutarnjeg mira”, navodi Tončić, dodajući kako je wellness centar posljednjih godina u hotelijerstvu postao “must have” proizvod koji doprinosi dodatnoj vrijednosti hotela i podizanju kvalitete usluge općenito.

“Danas se medical wellness u Hrvatskoj uglavnom ističe u uslugama dentalnog turizma. Dok na svjetskoj razini medical wellness bilježi godišnji rast 15-20%, Hrvatska se ne može pohvaliti takvim rezultatom. Prema istraživanju, prosječna dnevna potrošnja višednevnih posjetitelja u wellness segmentu iznosi 149 eura, lječilišnom 63 te medicinskom segmentu 292 eura. Korisnici wellness usluga su, prema istraživanju kućanstava, najbolje platežne moći, a slijede ih korisnici medicinskih pa lječilišnih usluga, prema podacima Instituta za turizam”, navodi Tončić, dodajući kako Hrvatska proteklih godina ipak bilježi porast broja wellness centara. Tome doprinose kategorizacija hotela te novi trendovi i potrebe gostiju. No i unatoč tome, kaže naša sugovornica, Hrvatska je i dalje prepoznata kao destinacija “sunca i mora”, a nedovoljno kao destinacija za wellness i zdrav odmor.

“Stoga su pred wellness sektorom postavljeni visoki izazovi, prvenstveno glede edukacije osoblja i promocije samog proizvoda”, smatra Tončić.

Problem sezonalnosti

Većina hotelskih wellness centara smještena je uz obalu pa je prisutna sezonalnost ponude gdje su wellnessi otvoreni šest mjeseci godišnje, obično od travnja do listopada. Izuzetak su, kaže stručnjakinja, pojedini takvi centri u Istri, Kvarneru i toplice u kontinentalnoj Hrvatskoj koje svoje usluge pružaju kroz veći dio godine.

“Tako se unutar hotela i u turističko-zdravstvenim centrima nude razne usluge wellness tretmana, programa koji obuhvaćaju tjelovježbu, pravilnu prehranu, tehnike opuštanja i relaksacije. Wellness turizam sastavni je dio zdravstvenog turizma – wellness, lječilišni i medicinski.Upravo se medicinski wellness bazira na preventivnim programima očuvanja zdravlja ili podizanja energije. Antistresne terapije, programi za kralježnicu, programi mršavljenja i poduke o zdravoj prehrani, kao i business relax tretmani, sve više postaju dio kulture življenja građana i privlače goste u destinaciju tijekom cijele godine. Volim reći da je za gosta, uz samu wellness uslugu, zapravo ukupni wellness doživljaj mnogo veći – od šetnje prirodom, trčanja, vožnja biciklom, udisanje morskog aerosola, osebujne vegetacije, bogate gastro ponude te ljubaznost i osmijeh osoblja. Sve je to dio wellnessa i kao takvu Hrvatsku čini ‘zemljom posebne energije i zdravog života’, pojašnjava Tončić.

Pandemija koronavirusa ‘blokirala’ je svijet te je izazvala strahoviti pad broja turističkih noćenja, a samim time i korištenje wellness sadržaja. Mnogi sadržaji u wellnessu se nisu niti smjeli koristiti (npr. mokre saune) ili su se koristili u reduciranom opsegu.

Simbioza, a ne samo masaža

Znatno su se, ističe Tončić, promijenili, odnosno prilagodili standardi ponašanja.

“Turizam kao djelatnost obuhvaća svoje “uslužne postulate” te standarde ponašanja u wellnessu. Stisak ruke, pozdrav, gostoljubivost i osmijeh zamijenili smo maskama. Iako je u wellnessima oduvijek održavanje najviših standarda higijene jedan od glavnih preduvjeta za uspješan rad, u doba pandemije se tome još više pridavala važnost. Wellnessi su prilagodili svoje ponude, radno vrijeme te u ljetnim mjesecima nudili što više usluga na otvorenom. Tako su tretmani na otvorenom, mobilni wellnessi u kampovima te ‘Private Spa prostori’ zasigurno usluge koje su imale prođu”, kaže naša sugovornica. Osvrnuli smo se na pandemiju koja je promijenila stajališta i poglede kada je riječ o putovanjima, ali i zdravlju općenito, jer se uglavnom putovalo automobilom, birali su se apartmani, mobilne kućice ili vile za odmor, a veliki je naglasak na sigurnosti destinacije te na higijeni i zdravlju. “Posebno se ističu programi za jačanje imuniteta, wellness retreat programi koji uključuju boravak u prirodi, meditaciju, jogu i ostale holističke pristupe. Naglasak je na proizvodima iz lokalnih OPG-ova, prirodnim pripravcima te stoga mogu konstatirati da se tržište mijenja i da je zasigurno stvorena veća odgovornost prema vlastitom zdravlju i prirodi”, ističe Tončić, iz čega je očito kako današnji trendovi u wellness industriji njeguju “manje je više”, upotrebu prirodnih eko certificiranih proizvoda, uvrštavanje lokalnih proizvoda i brendiranje ponude.

Svoje je poduzeće Vita Vitalis Ana Tončić osnovala u Poreču prije dvije godine, u sklopu njega pruža konzultantske usluge u segmentu wellnessa, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u operativnom vođenju wellness centara i široj slici s aspekta operatera i investitora. Stoga danas surađuje sa stručnjacima iz područja arhitekture i dizajna, wellness opreme, edukacijskih tehnika i ostalih, a do kraja godine planira proširiti djelatnost na operativno upravljanje wellness centrima te distribucijsku suradnju s poznatim kozmetičkim brendovima.

“Smatram da će u bližoj budućnosti sektor wellnessa i zdravstvenog turizma bilježiti značajan rast ponajprije u pogledu pružanja usluga vikend relax programa te postkorona retreat programa. Također, budućnost vidim u povezivanju s lokalnim zajednicama i radu na destinacijskom managementu – zajedničkom kreiranju wellness paketa koji će uz usluge smještaja i wellness sadržaja obuhvaćati i lokalnu gastro ponudu i tako ponuditi cjelokupni wellness doživljaj. Svaki dio Hrvatske može ponuditi lokalnu priču, a kao primjer ističem klaster sjeverozapadne Istre koji je posebnu pažnju posvetio wellness proizvodu te ga povezao s lokalnom zajednicom, običajima i vrijednostima. Tema i ideja ima napretek te ne smijemo zaboraviti da wellness nije samo dobra masaža i ugodan ambijent, već mnogo više – simbioza tretmana, gastro priče i lokalnih običaja”, zaključuje Ana Tončić.