Kampanja koja već šest mjeseci želi potaći ljude u zemlji da se cijepe ima lijepo ime “Njemačka zasukuje rukave”, piše internetski portal Deutsche Welle. Dosada je vlada potrošila 25 milijuna eura na plakate, TV-spotove i internetske informacije, a kampanja je ovih dana vjerojatno važnija nego ikad.

Njemačka, s 55 posto cijepljenih jednom dozom i 37 posto potpuno cijepljenih, čini goleme korake prema točki koja se smatra presudnom za borbu protiv pandemije: samo ako se neodlučni i antivakseri privole na cijepljenje, moguće je doseći cilj od 85 do 90 posto cijepljenog stanovništva, što neki znanstvenici smatraju potrebnim kako bi se postigao tzv. „imunitet stada”. No problem u cijeloj stvari je da baš tu grupu stanovništva kampanja ne dosiže. “Kampanja uopće nije dosegla ljude koji su nesigurni ili se protive cijepljenju”, kaže Steffen Egner, osnivač i direktor tvrtke MediaAnalyzer. Ovaj institut za istraživanje tržišta je anketirao 500 ljudi o učinku kampanje “Njemačka zasukuje rukave”. Kad bi kampanju morao ocijeniti školskom ocjenom, to bi bila trojka ili dvojka, budući da se njome ne povećava spremnost na cijepljenje tamo gdje je još uvijek nema. “Trenutno ne znamo dovoljno o antivakserima i onima koji su sumnjičavi, ne poznajemo ih. I to je ogromna razlika naspram većine drugih reklamnih kampanja, gdje firme točno znaju tko su njihovi kupci”, kaže Egner. Među neodlučnima samo svaki peti rado gleda te TV-spotove, i većina kaže da im se kampanja ne obraća dovoljno emocionalno. “Potrebno je točno znati kome se obraćamo i potreban je jasan motiv, kao što je primjerice povratak slobode”, kaže ovaj istraživač tržišta. Christine Falk tvrdi da za samo petnaest minuta može svakog neodlučnog uvjeriti u prednost cijepljenja.

Predsjednica Njemačkog imunološkog društva u razgovoru sa skepticima rado koristi jednu usporedbu: “Ovaj virus igra ruski rulet s ljudima i nikad se ne zna koga će pogoditi. Cijepljenje je najbolja zaštita koju si čovjek može priuštiti. Ljudi koji se ne cijepe moraju računati s time da će bit zaraženi, prije ili kasnije.”

U posljednje su vrijeme sve češće vijesti o brojnim otkazivanjima već dogovorenih termina za cijepljenje, posebno kada je riječ o drugom cijepljenju. Postotak je različit: dok se u području Sjevernog Porajnja radi o šest posto otkazanih termina, u Berlinu je riječ o oko 20 posto. Neki znanstvenici upozoravaju na negativne posljedice tzv. „umora od cijepljenja”, pa se čak već zalažu i za kazne u iznosu do 30 eura onima koji bezrazložno otkažu dogovoreni termin. No Ministarstvo zdravstva Sjevernog Porajnja i Vestfalije u Düsseldorfu ne vjeruje u umor od cijepljenja. U izjavi za DW iz Ministarstva kažu: “Ako ljudi ne dođu na dogovorene termine, to ne znači automatski da se neće cijepiti. Mnogi idu tamo gdje mogu najbrže dobiti termin – recimo svom kućnom liječniku ili u firmi u kojoj rade.” Izostanak drugog cijepljenja bi mogao imati fatalne posljedice s obzirom na varijantu delta, koja, prema navodima Instituta Roberta Kocha, već čini najmanje polovicu novih infekcija. “Drugim cijepljenjem se količina antitijela znatno povećava. Ono je potrebno da bi se stvorila imunološka memoriju za virus”, kaže Christine Falk, “posebno kod delte je zaštićenost znatno veća.”

Predsjednica Njemačkog imunološkog društva već razmišlja korak dalje i, poput saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna, zagovara treće cijepljenje u jesen ili zimu, posebno za rizične skupine. “U staračkim domovima je cijepljenje bilo vrlo uspješno. Ali na to se ne možemo osloniti, pogotovo kada je riječ i delta varijanti. U slučajevima primatelja transplantata se vidi da treće cijepljenje donosi još veću zaštitu.”

Rizične skupine ne treba posebno motivirati za cijepljenje. Neki političari sada žele pridobiti skeptike protiv cjepiva kroz sustav bonusa. Kao u SAD-u, gdje se neodlučne pokušava namamiti darovima, besplatnim jointovima marihuane ili čak lovačkom dozvolom. Christine Aschenberg-Dugnus iz Liberalne stranke FDP predlaže, na primjer, besplatne ulaznice za zabavne parkove ili muzeje. No Stefan Schulz-Hardt je protiv takve motivacije. Kratkoročno se zasigurno može postići učinak darovima kao poticajem, dugoročno potpredsjednik Njemačkog društva za psihologiju to smatra kontraproduktivnim: “To signalizira da je ovo nešto što je upitno, pa ljudi moraju biti nagrađeni da bi se cijepili. No to može osnažiti protivnike cijepljenja, i moglo bi ljude koji su indiferentni navesti na drugu stranu.” Svi se stručnjaci slažu da Njemačka sada mora pridobiti neodlučne i skeptike. No pokušati antivaksere nagovoriti na cijepljenje je jednako beznadno kao i nagovoriti Cristiana Ronalda da pije Coca-Colu. “To su u pravilu ljudi koji vjeruju u teorije zavjere ili su općenito sumnjičavi. A uz to postoje određene korelacije s populističkim i posebno desničarskim uvjerenjima”, kaže Schulz-Hardt.

U međuvremenu savezna vlada planira pokretanje nove reklamne kampanje uz pomoć poznatih osoba i influencera, kako bi se motivirali one koji se trenutno još uvijek ne žele cijepljeni.