Hrvatski građevinski sektor se oporavio nakon višegodišnje krize, a čak ga niti pandemija korone nije bitno poremetila. Kakvo je trenutačno stanje u tom sektoru, koji su glavni izazovi te kakve trendove možemo očekivati u naredom razdoblju, govori Mirko Grošić, profesor na građevinskom fakultetu u Rijeci te vlasnik tvrtke Geotech s 13 zaposlenih.

Koji je danas najveći problem hrvatskog građevinarstva?

Udio građevinarstva u našem BDP iznosi skoro 6%, posljednjih godina konstantno raste, i to je pokazatelj da građevinarstvo izlazi iz prethodne recesije. Ovo je pokazatelj važnosti građevinskog sektora za Hrvatsku, a kontinuirani rast je popraćen razvojem struke i tvrtki.

Ne vidim neki osobiti problem koji se može izdvojiti u građevinarstvu u odnosu na druge sektore u gospodarstvu. Možemo govoriti o nedostatku radne snage, ali to nije problem građevinarstva nego je prisutan i na globalnoj razini. Ipak se na kraju nađe radna snaga i svi se projekti završe. To su izazovi u poslovanju koji se rješavaju i koje treba uzeti u obzir pri poslovnom planiranju.

Ako postoji potreba za unaprijeđenjem edukacije radne snage, tada bi se mi poduzetnici trebali usmjeriti i povezati sa školama i fakultetima, organizirati stručna predavanja, motivirati učenike i studente, stipendirati, biti vidljivi i prisutni. Mi smo u Geotechu već godinama prisutni među studentima kroz predavanja, stručnu praksu, edukaciju, sponzorstva pa smo taj krug na neki način uspješno zatvorili. Uglavnom ne raspisujemo natječaje za radna mjesta već nam se studenti i inženjeri sami jave pismom namjere. Za ove aktivnosti potrebno je višegodišnje ulaganje i to vremena, novaca, energije, resursa itd.

Hrvatska je imala kontinuirani investicijski ciklus u niskogradnju, ali i visokogradnju, pogotovo u turističkom sektoru i stanogradnji. Taj kontinuitet je ključan za razvoj struke.

Kao pozitivan primjer bi istaknuo i državne tvrtke kao npr. Hrvatske ceste koje su pozitivan primjer državne tvrtke koja cijeni stručni pristup rješavanju inženjerskih problema, ima kontinuirani i planirani investicijski višegodišnji plan koji se gotovo u cijelosti realizira.

Smatram da u Hrvatskoj djeluje niz vrhunskih arhitekata koji podižu kriterije i ostvaruju uspjehe za realizirane projekte na regionalnim i međunardnim natjecanjima, imamo investitore koje prepoznaju kavlitetu te odabiru kvalitetne projektante da ih prate u investicijama, a ne ekonomski najpovoljnije. Velika su ulaganja u turizam gdje su očekivanja velika, ali i jasno definirani ciljevi i rokovi.

Naravno, uvijek ima mjesta za unaprjeđenje i na njemu treba raditi i stremiti.

Koliko su potresi poremetili već ionako dobrano uzdrman građevinski sustav?

Potresi su, za sada, nepredvidive pojave gdje se oslobađa energija unutar Zemlje, a najčešće su tektonski uzrokovani na pozicijama rasjeda, oko 90% potresa. Seizmički valovi koji se oslobađaju i šire kroz temeljno tlo utječu na građevinske objekte na površini i dolazi do oštećenja, a način gradnje tih objekata utječe na oštećenja ili rušenja. Potrese ne možemo spriječiti, kao ni ostale prirodne pojave, ali moramo naučiti živjeti s njima. Moramo se adekvatno pripremiti i pokušati učiniti sve što možemo da minimiziramo njihov utjecaj na naš suživot sa Zemljom.

I tu na red dolazi struka. Situacija oko potresa je još jednom naglasila važnost struke i građevinarstva, ali i geotehnike. Postoje zakonske obveze koje su propisane zakonima, pravilnicima i normama, ali tu su i ostale preporuke i smjernice. Uvažavanje struke pri obnovi, ali i pri gradnji novih objekata, biti će neophodno kako bi se minimizirao utjecaj potresa i drugih prirodnih nepredvidivih situacija na naš život.

Naravno da su potresi utjecali na građevinski sektor koji je direktno osjetio posljedice, ali u smislu da je naglo povećana potražnja za uslugama. Ovakav skok potražnje na tržištu uzrokuje veću potražnju za resursima, a time i povećanje cijena pojedinih usluga. To se preklopilo i sa povećanjem cijena sirovina na regionalnom i svjetskom tržištu.

Ima li Hrvatska kapaciteta da sama iznese obnovu – financijski, radna snaga, stručnost, vrijeme?

Smatram da je građevinarstvo u Hrvatskoj na visokoj razini i to u svim smjerovima: iskustvo, znanje, stručni kadar na svim razinama, investicijski ciklus. Ono što je isto tako važno je da se struka kontinuirano razvija i promovira. Podiže se svijest o važnosti inženjerstva u društvu. I nama je jedna od misije Geotecha da podižemo svijest o geotehničkom inženjerstvu kroz niz aktivnosti te kontinuirano providimo edukaciju među studentima, kolegama građevinarima, arhitektima i svim ostalim sudionicima u gradnji. Osim struke neophodno je razvijati i ulagati u znanost i edukaciju jer ta tri područja moraju biti međusobno povezana i paralelno se razvijati.

Kao što sam naveo, uvjeren sam da Hrvatska ima potrebne resurse za obnovu.

Koliko je geotehnika bitna grana građevine?

Geotehnika je vrlo bitna grana građevinarstva koja se bavi problemima vezanim za tlo. Već u početnoj fazi planiranja, potrebno je razmišljati o načinu temeljenja budućeg objekta, osiguranju građevne jame te o drugim zemljanim i geotehničkim radovima. Ako za vrijeme gradnje dođe do zastoja, nepredviđenih situacija, a samim time i neplaniranih troškova, to će najčešće biti uzrokovano geotehničkim uvjetima u tlu. Većina rizika i problema kod izgradnje uglavnom je vezana uz temeljno tlo. Kvalitetni geotehnički istražni radovi – geotehničko istraživanje i ispitivanje te geotehnički elaborat preduvjet su za razvijanje ideje o novom projektu.

Kakvo je stanje s geotehnikom u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se pomalo počela podizati svijet o važnosti geotehnike, osobito u posljednje vrijeme kada su Hrvatsku zahvatili nepredvidivi potresi. Provedba temeljitih terenskih i laboratorijskih ispitivanja neophodna je za dobivanje ulaznih podataka o uslojenosti podloge, nosivosti, slijeganju, kategorizaciji i kvaliteti materijala te odabiru prihvatljive tehnologije izvedbe ili sanacije radova.

Geotehnika danas nije rezervirana samo za veće objekte već se sve više traže geotehnički istražni radovi i projekti za stambene zgrade.

Po čemu se vi ističete u ovom sektoru?

Naše projekte u potpunosti izrađujemo u BIM pristupu kojim znatno povećavamo kvalitetu projektne dokumentacije kroz detaljniju pripremu, uvid u potencijalne problematične situacije te ostala tehnička rješenja.

Aktivno pratimo i primjenjujemo nove tehnologije u koju kontinuirano ulažemo. Ono po čemu smo sigurno prepoznati to je naš rad na podizanju svijesti o geotehničkom inženjerstvu kao grani unutar građevinarstva. To se odnosi na nastavnu aktivnost (predavanja na građevinskom fakultetu u Rijeci, rad sa studentima, uzimanje studenata na praksu…), predavanja na stručnim kongresima i sajmovima, kontinuirano pisanje blogova koji su sadržajem usmjereni prema arhitektima, inženjerima, studentima i investitorima, sponzorstva i donacije studentskim udrugama i organizacijama. Od samih početaka nastojali smo cijenu naših usluga prilagoditi situaciji i klijentu na način da geotehnika nije rezervirana samo za velike projekte već nastojimo pomoći svima pa tako i onima koji grade privatnu kuću pa im treba savjet.

Koji su vam neki značajniji projekti koje ste radili i zašto su značajni?

Do sada smo realizirali niz projekata u kojima smo sudjelovali kao konzultanti, projektanti i nadzor te pratili projekte od ideje do realizacije.

Sa poznatim arhitektonskim uredom 3LHD surađivali smo na brojnim projektima poput Infobipovog kampusa Alpha Centauri u Zagrebu gdje smo proveli geotehničke istražne radove, budući hotel Keight u Opatiji (Katarina line) za koji smo uz istražne radove izradili projekt osiguranja i brtvljenja građevne jame, hotel Belvedere u Dubrovniku. Petram Resort u Savudriji jedan je od impresivnijih projekata koji je trenutno u izgradnji i za koji smo proveli istražne radovi i projekt temeljenja aparthotela u suradnji sa arhitektima LAD1 studija.

U Zagrebu u Kukuljevićevoj ulici trenutno se izvodi građevna jama za luksuznu botique zgradu M Residence koja će biti ojačana za potres 20% iznad propisanog (i obveznog) EC8 standarda. Građevna jama smještena je u urbanoj sredini uz postojeće okolne zgrade, a projekt smo radili u suradnji sa arhitektima iz projektnog ureda UPI-2M iz Zagreba. Sa UPI2M studijom smo nedavno završili i projekt gradske knjižnice Paromlin u Zagrebu.

Modernizacija Rafinerije INA Rijeka trenutačno je najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti naftne kompanije INA, čija se vrijednost procjenjuje na oko 4 milijarde kuna. U ovom značajnom projektu sudjelovali smo kao podizvoditelji tvrtke Ivicom Consulting d.o.o., u provedbi geotehničkih istraživačkih radova i izradi geotehničkih elaborata. U sklopu ovog projekta proveli smo čak 77 istražnih bušotina ukupne duljine oko 1500m, 20 km ispitivanja georadarom, 9 km geofizčkih ispitivanja refrakcijom i geoelektrikom, laboratorijska ispitivanja te niz drugih geotehničkih istraživanja i ispitivanja za potrebe projektiranja i izgradnje budućih postrojenja u vrlo kratkom roku.

Dobitnik se najvažnije građevniske nagrade u Hrvatskoj – Kolos?

Za projekt građevne jame Roxanich Heritage wine hotela i 5 etažnog vinskog podruma dobili smo nagradu Kolos od strane Hrvatske komore inženjera građevinarstva za 2021. godinu. Na tom značajnom projektu radili smo sa poznatim arhitektom Idisom Turatom iz Rijeke, kao i na projektu osiguranja građevne jame za hotel Navis u Opatiji.

Brojni hoteli duž Jadrana imaju naš potpis u geotehničkim istražnim radovima i projektima temeljenja i osiguranja građevnih jama gdje je geotehnika nužna za potrebe rekonstrukcije postojećih ili izgradnju novih objekata. U tijeku je izgradnja obilaznice Omiša gdje za naručitelja Strabag radimo projekt sanacije odrona i stabilizacije pokosa. Kada govorimo o infrastrukturnim linijskom projektima, tu su i brojni projekti zaštite pokosa, zaštite od odrona ili sanacije klizišta duž državnih, županijskih i lokalnih cesta. U sklopu projekta revitalizacije bivšeg industrijskog kompleksa „Rikard Benčić“ u Rijeci i prenamjenu objekata u javnu kulturnu i obrazovnu svrhu, izradili smo projekt sanacije i duboko temeljenje za T-zgrade unutar kompleksa. To je jedan od projekata sufinanciran iz europskih fondova u sklopu europskog kulturnog projekta EPK. Za veliki broj luka proveli smo detaljne istražne radove koji su uključivali istražno bušenje na moru sa plovnog objekta u luci Polačište na Korčuli ili uvali Dugovača u Zadru te za luke za javni promet Vrsi, Vrgada, Betina, luka Šibenik itd.

Uz ove zvučne projekte jako se ponosimo što na dnevnoj bazi sudjelujemo sa projektantskim mišljenjima i inženjerskim rješenjima za manje stambene ili poslovne objekte, ali i za manje individualne privatne investicije. To su također znatni izazovi u struci koje treba rješavati odgovorno i promptno te za nas predstavljaju izazov

Tenutačno radimo na još nekoliko većih projekata za koje smo se obvezali da ih držimo u tajnosti.