Konsolidirani dug opće države s krajem prvog tromjesečja dosegnuo je 340 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2020. to znači povećanje za10,3 milijarde tri posto, dok je u međugodišnjim usporedbama, a to se ujedno poklapa s pojavom koronavirusa, taj dug porastao za gotovo 14 posto odnosno 41,5 milijarda kuna, pokazuju podaci središnje banke. Mjereno udjelom u godišnjem BDP-u javni dug dosegnuo je time 91,3 posto, dok je godinu dana ranije iznosio 73,7 posto BDP-a.

Porast duga u prvom kvartalu uglavnom je rezultat porasta inozemne komponente javnog duga (za 15,6 mlrd.), jer je u to vrijeme država na međunardnom tržištu realizirala dvije milijarde eura vrijedno izdanje euroobveznica, pri čemu se nešto više od polovice iznosa poslužilo za refinanciranje obveza po dospijeću ‘starog’ obvezničkog duga. Na godišnjoj razini inozemni je dug na razini opće države (zaključno s prvim kvartalom) povećan za petinu odnosno za 21,3 milijarde kuna.

Promatrano po ročnosti, od ukupnog povećanja javnog duga u proteklih godinu dana glavnina prirasta ostvarena je kod dugoročnih zaduženja.

Kad je riječ o platnobilančnim kretanjima, u najnovijem komentaru HNB-a ističe se da je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom tromjesečju ostvaren manjak od 1,1 milijardu eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je za stotinjak milijuna eura bolji saldo, a analitičari središnje banke pripisuju to primjetnom povećanju neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a.

Istodobno, na godišnjoj razini (od početka travnja 2020. do kraja ožujka ove godine) zabilježen je višak na tekućem i kapitalnom računu od 2 posto BDP-a.

U robnoj razmjeni s inozemstvom, pak, u prva je tri mjeseca ove godine manjak je ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast robnog izvoza bio je, doduše, brži od rasta uvoza (4,6 prema 2,6%), ali je uvozna baza znatno veća pa je u apsolutnom iznosu rast izvoza nadomješten rastom uvoza. Kod međunarodne razmjene usluga, pak, saldo se tek blago pogoršao. Jer, snažan pad prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 38,6%) gotovo u potpunosti je nadomješten još izraženijim padom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 58,4%).

Na računu primarnog dohotka u prvom tromjesečju 2021. saldo se u odnosu na isto lanjsko razdoblje pogoršao za oko 200 milijuna eura, a nepovoljna kretanja samo su djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu.