Srbi mogu biti zadovoljni najnovijim vijestima iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je jučer izvijestila kako toj zemlji prognozira rast od 6% u ovoj godini, što je dvostruko više od procjene koju je dala lani u rujnu (3%). Beogradske Večernje novosti prenose informacije iz EBRD-ova dokumenta o regionalnim ekonomskim izgledima, u kojem se osim rasta u ovoj govori i o predviđanjima ‘disanja’ gospodarstava regije Zapadnog Balkana nagodinu. U 2022. bi tako stopa rasta gospodarstva Srbije ipak mogla usporiti – na 3,5%.

Umjereni učinci pandemije

No, iduća se godina čini još daleko pa Novosti iznose detaljno na osnovu čega EBRD argumentira prognoze za ovu godinu:

“U prvom kvartalu 2021. srpska ekonomija je porasla za 1,7% odnosu na isti kvartal 2020., podržana snažnim razvojem građevinskog sektora, ali i rastom industrijske proizvodnje, trgovine, prometa i turizma. Rast BDP-a u 2021. bit će podržan i dodatnim izdacima Vlade za zdravsto, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama umirovljenicima i drugim kategorijama stanovništva”, ističe se u izvještaju. Navodi se da je Vlada Srbije tijekom 2020. usvojila dodatne mjere fiskalnih poticaja, teške 2 milijarde eura, odnosno 4,5% BDP-a, za ovu godinu, za koju je i državni proračun obuhvatio i veliko povećanje javnih ulaganja. Podsjeća se da je lani, kao odgovor na prijetnje Covida-19 na ekonomiju, Vlada s dvama paketima pomoći, od ukupno 5,8 milijardi eura, što je 13% BDP-a, poduprla zdravstveni sektor, subvencionirala zarade, te omogućila malim i srednjim tvrtkama odgađanje plaćanja poreza, podržavajući im likvidnost u otežanim uvjetima poslovanja. Zbog toga kao da su učinci pandemije na gospodarstvo bili umjereni, ocjenjuje EBRD. Ta institucija upozorava i što bi trebalo učiniti kao jamstvo boljega rasta nakon korona krize:

“Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturiranim ulaganjima u prometnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji bit će ključni prioriteti”, piše u dokumentu koji potpisuje glavni direktor EBRD-a za Srbiju i Zapadni Balkan Matteo Colangeli, zadovoljan dobrim oporavkom Srbije.

Države ovisnije o turizmu

Javni dug te zemlje se u 2020. povećao za 5% dosegavši 58% BDP-a, a EBRD ocjenjuje da je struktura gospodarstva, u kojoj je relativno visok udio osnovnih dobara u proizvodnji i ograničeni prihodi od turizma, Srbiju zaštitila od, kako kažu, dubljega šoka.

“Kombinacija velikih paketa podrške i manje restriktivne mjere zaključavanja tijekom većeg dijela godine rezultirala je ekonomskom kontrakcijom od samo 1% lani”, zaključuju u EBRD-u. Kad je riječ o Zapadnom Balkanu, prognoziraju da će u cijeloj regiji proizvodnja ove godine skočiti za 5,1%, ali da će zbog ograničenja putovanja, koja bi mogla opteretiti zemlje puno ovisne o turizmu, mogla usporiti rast na 3,8%. Pojedinačno – Crnoj Gori povećana je u odnosu na rujan 2020. prognoza rasta s 3,5 na 6%, Sjevernoj Makedoniji s 3 na 4, a BiH s 3 na 3,5 posto.