Hrvatska se nakon pada u godini korone spustila na 64% vrijednosti prosječnog BDP-a Europske unije po stanovniku u 2020. sa 65% iz 2019. te je time zacementirala status druge najsiromašnije članice EU u društvu s Grčkom, odmah iza Bugarske čiji je BDP narastao na 55% BDP-a.

Gleda li se kupovna moć prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), Hrvatska je zbog pada cijena poskočila za 1 postotni poen na 67% BDP-a, no i dalje je to druga najlošija pozicija.

Rumunjska je pak svoj BDP po stanovniku digla na 72% i pretekla Slovačku, dok je po stvarnoj individualnoj potrošnji na 79%. Lani se, navodi Eurostat, AIC po stanovniku izražen u standardima kupovne moći (PPS) kretao od 61% do 131% prosjeka EU.

Devet država članica ima standard iznad prosječnog, najviše Luksemburg, 31% iznad prosjeka EU, slijede Njemačka (23% iznad) i Danska (21%). Nizozemska, Austrija, Finska, Belgija, Švedska i Francuska su bile 5–20% iznad prosjeka EU.

Na Cipru, u Italiji, Litvi i Irskoj razine su bile 10% ili manje od prosječnih, dok su Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija u zaostatku 11-20%. Rumunjska, Estonija i Grčka bile su 21-25% ispod prosjeka EU.

Slovačka, Latvija, Mađarska i Hrvatska su u minusu za prosjekom 25-33%.