Za postojeće i buduće igrače na tržištu alternativnih investicijskih fondova (AIF) regulatorni uvjeti odskora će biti poticajniji od trenutačno važećih. Vlada je u petak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o AIF-ima, a osim daljnjeg usklađivanja s regulatornim okvirom EU, njime se predviđaju i neka specifična rasterećenja.

Uklanjanjem određenih zapreka i administrativnog opterećenja za poslovanje upravitelja tih fondova (UAIF) želi se otvoriti dodatni prostor za njihov razvoj jer se AIF-i smatraju dobrim alternativnim izvorom financiranja za poduzeća, pogotovo mala i srednja.

Danas to dodatno dobiva na važnosti u kontekstu Covid-krize i poticanja gospodarskog oporavka. Usto, trenutni propisi vezani uz te fondove u Hrvatskoj su relativno stroži u odnosu na usporediva tržišta, pa i direktivu EU.

Dodatni kanal oporavka

Ciljanim izmjenama želi se osigurati (i) da domaći upravitelji AIF-a ne posluju u nepovoljnijim uvjetima u odnosu na one iz drugih članica EU, a koji kroz režim slobode pružanja usluga mogu hrvatskim ulagateljima nuditi AIF-e kojima upravljaju.

S obzirom na pojačane potrebe za financiranjem gospodarstva, kao i ograničenja dominantnih bankarskih kanala financiranja, među novostima je npr. dodatno uređivanje pravnog i regulatornog okvira za AIF-ove za davanje zajma. Pojedine države, naime, to su već napravile.

Pritom davanje zajma znači da ih fond daje djelujući kao jedini ili primarni zajmodavac npr. malim ili srednjim poduzećima, što također može poslužiti kao dodatni kanal gospodarskog oporavka.

Novina ima i kod pragova za mali, odnosno srednji UAIF. U Hrvatskoj trenutno ne postoji ni jedan mali, a za njih bi se prag trebao podići na 350 milijuna (uključujući i imovinu stečenu kroz financijske poluge) ili 1,4 milijarde kuna, ako AIF-ovi kojima upravlja ne koriste financijsku polugu ili pak ne predviđaju pravo isplate tijekom pet godina od početnog ulaganja.

Tim izmjenama Hrvatska bi dobila devet novih malih UAIF-ova koji su sada klasificirani kao veliki ili srednji, dok bi dva prešla iz kategorije velikih u srednje. Računa se da bi to trebalo potaknuti i osnivanje novih UAIF-ova, jer uz to ide i manji regulatorni teret, prikladan (nižem) profilu rizika.

Nadalje, zakonske izmjene donose i usklađivanje odredbi vezanih uz osobe koje mogu obavljati poslove depozitara AIF-a. Ukratko, te poslove trebali bi ubuduće moći raditi i investicijska društva, dok je sada to rezervirano samo za kreditne institucije.

Za male UAIF-ove koji su imenovani kao vanjski upravitelji se, uz ostalo, smanjuje i najniži iznos temeljnog kapitala, i to sa 500 na 400 tisuća kuna. Pored toga, dodatna rasterećenja predviđena su kod imenovanja članova uprave UAIF-a.

Ubuduće će oni iz kategorije srednjih moći imati samo jednog člana uprave (kao sada mali). Za mala i srednja upravljačka društva dozvolit će se menadžerski ugovori, a član Uprave neće morati biti u radnom odnosu na puno radno vrijeme, čime se uvodi koncept “dovoljnog vremena za obavljanje dužnosti”.

S novim njih 39 u Hrvatskoj

Inače, u Hrvatskoj trenutačno ima 38 alternativnih fondova. Nakon što je Hanfa prošli tjedan “amenovala” osnivanje i upravljanje zatvorenog AIF-a Cro Value s milijardu kuna ulagačkog potencijala uskoro će ih, doduše, biti 39.

Vrijednost imovine AIF-a u Hrvatskoj je sredinom prošle godine iznosila 4,4 milijarde kuna ili samo 1,1 posto BDP-a. Usporedbe radi, u Njemačkoj imovina takvih fondova čini čak 57,8 posto BDP-a, u Francuskoj 48, a na razini EU 48,4 posto BDP-a.

Prema neto imovini AIF-a Hrvatska je na ljestvici 28 odabranih europskih zemalja na 26 mjestu, ispred Slovenije i Bugarske.