Iako je korištenje duhanskih prerađevina već niz godina dokazano štetno po zdravlje i opterećujuće za zdravstveni sustav, činjenica je gotovo trećina populacije, kako u Europi tako i u Hrvatskoj, puši. Države promet duhanskih proizvoda opterećuju velikih trošarinama i ostalim restrikcijama kako bi demotivirali naviku pušenja, no s druge strane je činjenica da upravo ovaj sektor donosi po tim osnovama proračunima veliki novac – Hrvatska je lani od trošarina na duhan uprihodila oko pet milijardi kuna, uz dodatnih 1,7 milijardi kuna od PDV-a. Stoga je vitalni interes države da, ako već ne može zabraniti duhanske proizvode, striktno kontrolira taj segment i ubire poreze po toj osnovi. Kako je istaknuto jučer na prezentaciji istraživanja tržišta duhanskih proizvoda u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i agencije Ipsos, procjene su da je oko 17% duhanskih proizvoda na domaćem tržištu neoporezivo, bilo zbog šverca ili sive ekonomije. Kako je istaknula Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, procjene su da zbog toga hrvatski proračun gubi godišnje oko 1,4 milijardu kuna prihoda. “Poduzimaju se značajni napori u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na dvije kutijice”, kazala je Tomić te dodala da je u zajedničkom interesu svih sudionika duhanskog tržišta i javnosti da se pokuša riješiti značajan problem tržišta duhanskim proizvodima u Hrvatskoj na koje nije plaćen porez.

Davor Tolić, voditelj istraživanja u Ipsosu, istaknuo je da je istraživanje pokazalo da je u Hrvatskoj ukupno 28,1% pušača među populacijom starijom od 18 godina, dok najveći dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (23,2%) i rezani duhan/rinfuza (6,9). ” Analiza pokazuje da se najviše puši u Dalmaciji, 32,8%, a najmanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 22,4%. Od 23,2% Hrvata koji puše cigarete, njih 97% koristi “legalne” cigarete s hrvatskim markicama dok njih 3% koristi neoporezive cigarete. Porijeklo takvih cigareta bez hrvatskih poreznih markica je da njih 50% dolazi bez ikakve markice, iz BiH dolazi 38%, a iz svih ostalih zemalja 12%”, kazao je Tolić.

Korona je utjecala na promjenu navika pušača gdje kupuju cigarete te je kiosk lani pao na ispod 39%, a velik rast bilježe male trgovine s 25% udjela te veliki marketi s 14%. Na benzinskim crpkama se lani kupilo 12% cigarete te taj segment također bilježi rast. Analiza pokazuje da pušači najčešće kupuju dnevno cigarete, njih 45% njih. Kod pušača koji koriste rezani duhan i cigarete u rinfuzi, njih svega 35% koristi duhan koji ima hrvatsku poreznu markicu dok 65% njih puši nebrendirani rezani duhan u rinfuzi. Pušači u toj kategoriji uglavnom duhan kupuju na tjednoj ili mjesečnoj razini, dok je kupovina na dnevnoj razini zanemariva.

Ukupno je u Hrvatskoj neoporezovano 17% prometa duhanskih proizvoda dok je u EU taj prosjek 10-12%. Istraživanje Ipsosa i HUP-a je pokazalo da bi 47% građana prestalo kupovati “nelegalni” duhan kada bi cijene duhanskih proizvoda u regularnoj prodaji bile niže dok bi 19% pušača prestalo kupovati takav duhan ako bi vjerojatnost kažnjavanja bila veća. No, 19% korisnika je izjavilo da ne bi prestalo kupovati takav neoporezivi duhan pod nikakvim uvjetima. U HUP-u ističu da su glavni uzročnik povećanja cijena duhanskih proizvoda zadnjih godina, a i duže, trošarine. No, značajno povećanje cijene pak utječe na rast ilegalne trgovine kroz veći udio ilegalnog rezanog duhana, švercanjem i krivotvorenjem cigareta. Istodobno dolazi po povećanja prekogranične trgovine jer ljudi kupuju cigarete u zemljama gdje su jeftinije.