Izjava predsjednika Uprave Sberbanke Hermana Grefa da će ta banka u iduće dvije godine prodati svoj udio u Fortenova grupi, nekadašnjem Agrokoru, nije ni iznenađujuća ni prva najava takvog poteza, jer od sklapanja nagodbe vjerovnika Agrokora iz Sberbanke povremeno stižu takve poruke. Iz Sberbanke ni protekle dvije godine nisu skrivali da su razgovarali sa zainteresiranim investitorima o toj mogućnosti, ali su u ranijim istupima isticali da prvo žele konsolidirati kompaniju i za nju postići najveću vrijednost.

Podići vrijednost i izaći bez gubitaka

Cilj Sberbanke prodati Fortenovu u iduće dvije godine

Izlazak iz vlasništva Fortenove grupe iz Sberbanke su počeli spominjati nekoliko mjeseci nakon sklapanja nagodbe u kojoj su na osnovi duga od 1,1 milijardu eura dobili udio od 39,2 posto. U međuvremenu je on porastao na 44 posto, dok druga ruska banka VTB ima udio od 7,5 posto.

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Novi list kaže da je sadašnja Grefova najava pravovremena, s obzirom na to da se najavljuje rok od dvije godine, te da je logično da banka ne zadrži u svom portfelju vlasništvo u tako velikom konglomeratu. Upravo je raštrkanost poslova koje ima Fortenova grupa, primjerice maloprodaju, prehrambenu industriju, ali i poljoprivrednu proizvodnju, razlog zbog kojeg će, procjenjuje Novotny, Sberbanka teško naći strateškog partnera iz bilo koje od tih branši koji bi preuzeo njezino vlasništvo.

– Vjerojatnija je opcija da odu u pripremu javne ponude i da na IPO-u ponude institucionalnim investitorima udjele u Fortenova grupi, primjerice mirovinskim fondovima. Druga je opcija da nađu ulagače među investicijskim fondovima, jer teško da će naći kompaniju koja bi htjela preuzetu cijelu grupu, dakle i maloprodaju, i poljoprivredu, i Jamnicu, i Zvijezdu. Puno lakše prodat će odvojeno te segmente poslovanja, onako kako je sama Fortenova prodala Ledo i to po jako dobrim uvjetima, kaže Novotny.

No, i prodaja svakog tog sektora neće ići jednako, pa Novotny ističe da vjerojatno ne bi bio problem pronaći kupca za Jamnicu, za koju su pojedine kompanije interes pokazale odavno.

On kaže da bi još prije deset godina rekao i da neće biti problema s interesom za preuzimanje Agrokorove maloprodaje, ali veliki lanci i diskonteri više nisu toliko zainteresirani za preuzimanje lanaca na tržištima na koja dolaze, nego to čine izgradnjom vlastitih trgovina, koje se uklapaju u njihov model poslovanja, primjerice onako kako je to na hrvatskom, ali i nekim drugim tržištima napravio Lidl.

– Kad je poljoprivreda u pitanju, tu je stvar osjetljivija, posebice iz perspektive hrvatskih nacionalnih interesa. U Slavoniji i Baranji Agrokor, odnosno Ivica Todorić, malo je razvijao voćarstvo, malo preradu mesa, malo vinogradarstvo, ali ništa od toga nije bio posao s velikom proizvodnjom i profitom. Ne treba zaboraviti da Belje ima velike površine poljoprivrednog zemljišta uz dugogodišnju koncesiju i tu bi moglo biti velikog interesa, posebice od ulagača iz Mađarske, puno više nego što bi ga bilo za PIK Vrbovec, ističe Novotny za Novi list.