Sve primjetniji oporavak američkog gospodarstva naveo je dužnosnike središnje banke Fed da počnu “pripremati teren” za postupno smanjenje monetarnih poticaja.

No, takva rasprava neće prijeći granice američkog kontinenta, smatraju domaći analitičari, pa ne treba očekivati, u krajnjoj liniji, ni negativan utjecaj na uvjete zaduživanja Hrvatske.

Kako piše CNBC, izjave nekoliko Fedovih dužnosnika posljednjih tjedana daju naslutiti da bi američka središnja banka o početku smanjenja mjesečnog iznosa kupnje imovine moga raspravljati već na zasjedanju idućega tjedna.

U skladu s očekivanjima

Fed trenutno otkupljuje obveznice za 120 milijardi dolara mjesečno, a CNBC prenosi izjavu predsjednice Feda u Clevelandu Lorette Mester koja je kazala da će dužnosnici morati raspraviti općeniti stav prema monetarnoj politici, uključujući program otkupa imovine i razine kamatnih stopa kako se gospodarstvo nastavlja oporavljati.

U slučaju da se o tom pitanju u Fedu i počne razgovarati za tjedan dana, službenu odluku o početku smanjivanja otkupa ne treba očekivati prije ljeta, odnosno jeseni, smatraju američki analitičari. A to bi značilo da će smanjivanje započeti tek krajem ove, odnosno početkom iduće godine.

Međutim, sve to ovisi o daljnjoj dinamici ekonomskog oporavka i kretanja stope inflacije. Prosječnih 541.000 novih radnih mjesta otvorenih u posljednja tri mjeseca te nedavno snižavanje stope nezaposlenosti u skladu je s Fedovim očekivanjima.

Osim toga, većina Fedovih dužnosnika očekuje da je trenutni porast inflacije tek privremenog karaktera. Stoga i eventualni podaci koji bi pokazali ubrzanje rasta cijena neće promijeniti planove središnje banke, barem za neko vrijeme.

Mate Jelić, analitičar Erste banke, komentirao je kako najava Feda da će uskoro raspravljati o snižavanju mjesečnog iznosa otkupa obveznica ima isključivo jedan cilj – izbjeći ponavljanje situacije iz 2013. kada je relativno iznenadna najava tadašnjeg čelnika Bena Bernankea o mogućem snižavanju otkupa dovela do naglog rasta prinosa na obveznicama.

“Važno je istaknuti kako rasprava o smanjenju programa otkupa obveznica ne znači istodobno i podizanje kamatnih stopa. Trenutačni stav tržišta je kako do smanjenja programa otkupa neće doći prije zadnjeg kvartala ove, odnosno prvog kvartala sljedeće godine.

U tom kontekstu ne možemo govoriti kako se radi o neočekivanom potezu”, ističe Jelić. Američki analitičari ističu kako se scenarij iz 2013. dogodio jer Fed nije adekvatno odvojio hodogram podizanja kamatnih stopa od smanjenja kupnje imovine, pa je između ta dva poticaja, u očima investitora, postojao znak jednakosti.

Ovoga puta Fed jasno poručuje kako povećanje kamatnih stopa dolazi nakon procesa smanjivanja otkupa.

Kontraproduktivna rasprava

Američki ekonomisti smatraju kako ključni rizik za Fed sada proizlazi iz predugog vođenja labave monetarne politike u želji da se ne izazove nestabilnost kao 2013. godine.

A to bi moglo ojačati inflaciju. Na pitanje je li moguće da se rasprava o smanjenju otkupa obveznica preseli preko Atlantika, Mate Jelić kaže kako su brojni dužnosnici Europske središnje banje (ECB), uključujući i njegovu čelnicu Christine Lagarde, krajem svibnja jasno komunicirali kako trenutačno ne razmišljaju o sličnim potezima.

“Naime, ECB toliko dugo nije bio ni blizu ostvarivanja ciljane razine inflacije, pa bi rasprava o smanjenju programa otkupa u ovom trenutku, kada su rizici pandemije još uvijek prisutni, bila kontraproduktivna.

Činjenica da je prinos njemačke državne obveznice (Bunda), nakon izjava dužnosnika ECB-a, pao 10-ak baznih bodova sugerira kako su očekivanja tržišta i ECB-a trenutačno usklađena”, tumači Jelić.

“U skladu s navedenim, u ovom trenutku ne očekujemo posebno slabiju izvedbu hrvatskih izdanja”, dodao je Jelić.

Kako sada stvari stoje, čini se da se obvezničko tržište stabiliziralo nakon izraženog rasta prinosa na američke obveznice početkom godine što je donijelo nemir među investitorima u dionice. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu već je četiri mjeseca praktički “usidren” oko 1,60 posto.