Predsjednik Ukrajine krenuo je u demontiranje oligarhijskog sustava i njegova utjecaja na gospodarstvo, politiku i cijelo društvo kako bi pokrenuo ključne reforme koje zahtijeva Međunarodni monetarni fond (MMF) za nastavak financijske pomoći toj državi.

Međutim, analitičari ocjenjuju da je predloženi zakon tek populistički trik jer instrumenti za zauzdavanje oligarhijske moći već postoje.

Teška borba u parlamentu

Kako piše Financial Times, prijedlog takozvanog “zakona o deoligarhizaciji” propisuje registriranje krupnih ukrajinskih poduzetnika ako Vijeće nacionalne sigurnosti – na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskijim – ustanovi njihov značajan utjecaj kroz vlasništvo nad medijima, poslovnim monopolima, financiranje političkih stranaka ili izravno obnašanje državnih funkcija.

U tom bi slučaju oligarsi morali podastrijeti detaljnu imovinsku karticu te prijaviti sve kontakte sa državnim dužnosnicima. Također bi im bilo zabranjeno sudjelovanje u privatizaciji velikih državnih poduzeća.

Prijedlog zakona treba još odobriti parlament. Ako bude usvojena, nova će regulativa uvesti navedene mjere na 10-godišnje razdoblje. Mete tih mjera mogli bi biti deseci ukrajinskih oligarha. “Ovo treba biti prvi korak prema eliminaciji oligarhijskog sustava u Ukrajini”, priopćio je Ured predsjednika.

Dodaju kako zakon neće kršiti temeljna prava ljudi koji će biti definirani kao oligarsi, već će samo definirati krug tih ljudi i ustanoviti pravila njihovih transparentnih odnosa sa državnim dužnosnicima. Inače, ovakav potez Zelenskij je najavio još prije mjesec dana kada je na konferenciji za novinare, govoreći o reformi pravosuđa, kazao kako vlada “gradi državu bez oligarha u kojoj su svi jednaki pred zakonom”.

Teži dio posla bit će dobivanje “zelenog svjetla” u parlamentu na čije zastupnike oligarsi imaju snažan utjecaj.

Na kraju krajeva, i Zelenskij svoju pobjedu na izborima prije dvije godine može zahvaliti podršci medija u vlasništvu oligarha Igora Kolomojskog. Nakon što je preuzeo dužnost, Zelenskij – nekadašnji glumac i komičar – distancirao se od svog političkog “impresarija”

Štoviše, tužiteljstvo je nedavno signaliziralo da bi moglo podići optužnicu protiv Kolomojskog i njegove uloge u aferi PrivatBank. Ta je banka nacionalizirana 2016. nakon što su regulatori otkrili da u bilanci nedostaje 5,5 milijardi dolara. PrivatBank bio je u vlasništvu Kolomojskog i njegovih partnera, a tijekom ove godine za malverzacije je optuženo nekoliko direktora te banke.

No, zakon predstavlja prijetnju i za bivšeg predsjednika Petra Porošenka koji je nakon gubitka izbora postao zastupnik u Radi i predvodi jednu od glavnih oporbenih stranaka, Europsku solidarnost.

Porošenko je poznat i kao “kralj čokolade” zbog vlasništva nad tvornicom slatkiša, a posjeduje i televizijsku kuću. Otkako je Zelenskij predsjednik, Porošenko je bio meta već nekoliko antikorupcijskih istraga.

Vrijeme će pokazati

Porošenkova stranka priopćila je kako Zelenskij pokušava na sve načine suzbiti njegovu političku aktivnost. Zauzdavanje oligarha te reforme u suzbijanju korupcije ključne su za Kijev ako želi osigurati financijsku pomoć Zapada i MMF-a, koji je zamrznuo posudbu 5 milijardi dolara zbog presporih reformi.

“Ako Ured predsjednika smatra da je takav zakon potreban kako bi svi poduzetnici slijedili ista pravila, neka bude tako. Vrijeme će pokazati koliko će takav zakon biti koristan”, kazala je Ana Derevjanko, izvršna direktorica Europske poslovne udruge iz Kijeva.

Međutim, analitičari sumnjaju da će predloženi zakon “oteti državu oligarsima”, čak i ako ga Rada odobri. “Građani smatraju oligarhe glavnom kočnicom reformama, no čini mi se da su metode predložene u zakonu više populističke nego učinkovite”, komentirala je za FT Marija Zolkina, analitičarka kijevske Zaklade za demokratske inicijative.

Ukrajinske vlasti, dodaje, trenutno imaju dovoljno instrumenata kroz institucije za borbu protiv korupcije kao i regulatore koji nadziru tržišno natjecanje, financiranje stranaka i medijsko tržište.

“Dobro je da je predsjednik Zelenskij predan borbi protiv oligarha, ali tu je borbu moguće dobiti samo izgradnjom snažnih neovisnih institucija, posebice pravosudnog sustava i agencije za tržišno natjecanje”, ocjenjuje Darija Kaleniuk iz antikorupcijske udruge Antac.