Idućeg tjedna na glasanje u Sabor ide rebalans proračuna, a nakon ljeta Vladu (već je potvrđeno) čeka još jedan. Ovim preslagivanjem budžeta planirani rashodi povećani za čak 9,4 milijarde kuna, ali i prihodi zbog EU sredstava, no tri puta sporije, za 3 milijarde kuna.

S rošadom će porasti i deficit središnje države na 17,1 milijardu kuna ili 4,3% (s 2,7%), dok će manjak na razini opće države dosegnuti 15,3 milijarde kuna, odnosno 3,8% BDP-a.

Više novca ide ponajprije za krpanje dugova u zdravstvu, dodatnih 2,8 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta 2 milijarde te još 800 milijuna za plaće budući da je ove godine osnovica plaća državnih i javnih službenika porasla za 4 posto unatoč krizi zbog pandemije.

Jedan od većih gubitnika je Fond za obnovu koji je ostao bez 250 milijuna kuna, četvrtine proračuna, čime je obnova nakon potresa opet pregažena drugim prioritetima. Zdravstvo, zasad, ostaje rupa bez dna.

Ministar financija Zdravko Marić ranije je iznio brojku preko 12 milijardi kuna ukupnih obveza, ne samo duga prema veledrogerijama. Prije Covida dugovi mjesečno su dugovi rasli po 100 milijuna kuna, a sada u nekim mjesecima dosežu 400 milijuna kuna.

Kolika je konačna cifra, trebalo bi biti objavljeno krajem mjeseca, a tada bi se valjda trebao dobiti odgovor otkud divljanje duga kada je velik dio zdravstvenih ustanova odrađivao samo hitne i Covid slučajeve.

U novom rebalansu nema ni pompozno najavljenih aviona, a izvjesno je da ga neće biti ni u onom jesenskom. Iako je moguće da će Vlada već ove godine ili iduće godine francuskom Dassault Aviationu avansno uplatiti dio od 999 milijuna eura koliko je ‘teška’ ponuda, po ESA 2010 metodologiji u javni dug ulaze tek kada budu isporučeni što daje vremena ‘za disanje’.

U balansiranju između izbornih obećanja (avioni), socijalnog mira (plaće), izbjegavanja reformi (zdravstvo) i uz asistenciju ekonomiji u pandemiji, zasad je održana fragilna kontrola nad rashodima i deficitom.

Uz knjigovodstvene trikove, posebno u zdravstvu, kakvim pribjegavaju sve zemlje, Vlada optimistično računa na rast BDP-a od 5,2 posto u 2021.

To je ostvarivo samo uz dobru sezonu, izostanak neplaniranih rashoda, ali još bitnije epidemiološki čistu jesen. Bez svega toga, u startu labava računica Vlade, pada u vodu.