Zaokret Europe prema klimatskoj neutralnosti koštat će sve članice, a posebno regije gdje s tradicionalnim industrijama. U Hrvatskoj su na udaru Istra i Sisačko-moslavačka županija, u kojima su Plomin, Tvornice Cementa Umag, rafinerija u Sisku i Petrokemija u Kutini.

Procjena je da će tranzicija samo u Sisku i Moslavini pogoditi oko 7 posto svih radnih mjesta. Dok Istra ima turizam, kontinentalna županija jedna je od najsiromašnijih (i razrušena potresom) za koju je krucijalno osmisliti pametne kompenzacije. Europa je u sklopu Mehanizma za pravednu tranziciju na raspolaganje stavila najmanje 169 milijuna eura, a tu su i zajmovi putem Europske investicijske banke.

Lepeza je široka; mogu se financirati mikro tvrtke, poduzetnički inkubatori, sveučilišta i javne istraživačke institucije, nove energetske tehnologije i učinkovitost, prekvalifikacija radnika, pomoć pri traženju novog zaposlenja, transformacija postojećih postrojenja, održiva mobilnost, pa sve do gradnje, primjerice, staračkih domova.

Anton Kovačev, iz zagrebačkog ureda EIB-a, govori o detaljima te poziva da sve iz dviju regija koji vide priliku unutar Mehanizma da se jave za financiranje.

Na koliko novca iz Just Transition Fonda može računati Hrvatska?

Hrvatska, u ovom kontekstu dvije regije (Istarska i Sisačko-moslavačka županija, op.a.) koje su se kvalificirale, mogu računati na nekih 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) koji je dio Mehanizma za pravednu tranziciju (JTM).

JTF sredstva moraju imati nacionalnu komponentu – za Hrvatsku je udio sufinanciranja najmanje 15 posto što znači da se do 85 posto vrijednosti troška projekta može financirati iz Fonda za pravednu tranziciju.

Hrvatska, također, može koristiti Instrument za kreditiranje u javnom sektoru (Public Sector Loan Facility, PSLF) koji je također dio JTM-a. Instrument je specifično namijenjen javnim tijelima te stvara preferencijalne uvjete kreditiranja za one projekte koji ne generiraju dovoljni prihod na tržištu.

Sastoji se od kombinacije bespovratnih sredstava (1,5 milijardi eura) iz europskog budžeta i zajmova Europske investicijske banke (EIB).

Ta sredstva nisu ograničena nacionalnim kvotama i dodjeljivat će se po principu od projekta do projekta.  Bespovratna potpora dosezat će najviše 25 posto zajma EIB-a i smanjit će financijski teret korisnika povećavajući privlačnost investicije. Korisnicima će se pružiti savjetodavna podrška kroz hub uspostavljen unutar InvestEU – Advisory Hub-a.

Kada će sredstva biti na raspolaganju? 

Po općem pravilu za sve zemlje, uključujući i Hrvatsku, sredstva će postati dostupna kada članica pošalje svoj Teritorijalni plan za pravednu tranziciju i Europska komisija ga usvoji. S obzirom da je regulativa Fonda za pravednu tranziciju tek usvojena i stupit će na snagu na europskoj razini do ljeta ove  godine, hrvatski Teritorijalni planovi za pravednu tranziciju mogu se očekivati krajem 2021. ili 2022. godine.

Općenito govoreći, teritorijalni planovi pokrivaju sva tri stupa Mehanizma za pravednu tranziciju i njihovo prihvaćanje od strane Komisije će otključati sredstva za one hrvatske regije za koje se očekuje da će biti najviše pogođene tranzicijom prema energetskim i klimatskim ciljevima EU do 2030. te klimatske neutralnosti Unije do  2050. temeljem Pariškog sporazuma.

Koju će ulogu imati EIB?

Europska investicijska banka sudjelovat će u provedbi sva tri stupa Mehanizma za pravednu tranziciju koji će generirati dodatne investicije na korist najpogođenijim regijama zbog zaokreta gospodarstva na nulte emisije do 2050. EIB će sufinancirati ulaganja unutar Fonda jednako kao što financira ostala ulaganja. Kao glavni partner u implementaciji InvestEU programa, banka će biti uključena u provedbu Sheme pravedne tranzicije unutar Invest EU-a.

EIB će, također, osigurati kreditiranje unutar Instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru za potporu regionalnim vlastima, a te zajmove nadopunjavat će i bespovratna EU sredstva. Kombiniranim izvorima financirat će se ulaganja, između ostalog, u energetiku i transport, socijalnu infrastrukturu, grijanje te obnovu i izolaciju zgrada.

Kome je namijenjen novac – pojedinim tvrtkama, lokalnim zajednicama? 

Unutar navedena tri stupa, Mehanizam za pravednu tranziciju omogućuje različite načine financiranja za razne korisnike, kao i različite zahtjeve unutar svakog stupa.

Prvi stup otvoren je za privatna i javna tijela koja mogu aplicirati za bespovratna sredstva. Drugi stup cilja primarno na privatne kompanije nudeći financiranje koje će one vraćati. A treći stup će biti otvoren javnim tijelima; to uključuje sve pravne osobe u zemlji članici ili tijela kojim upravlja privatno tijelo kojem je povjerena javna funkcija i s kojim je potpisan sporazum unutar instrumenta.

Ima li spremnih projekta koji čekaju financiranje?

Za Hrvatsku još ne. EIB ima uspostavljenje mehanizme potpore za pomoć razvoju projekata unutar Fonda za pravednu tranziciju – Jaspers. Jaspers je spreman poduprijeti razvoj projekata i pozivamo sve korisnike koji ispunjavaju uvjete u Hrvatskoj da se jave za financiranje.