I uz sve poteškoće u prošloj godini, koju je obilježila pandemija Covida-19, iz Srbije je, uglavnom u zemlje Europske unije i Rusku Federaciju, izvezena značajna količina žitarica i voća, koje je postiglo najbolje rezultate, kaže Aleksandar Bogunović, tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS).

U izjavi za Tanjug on je istaknuo da je izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije zabilježio rast od oko 6%. Najveću zaslugu za to imaju cijene poljoprivrednih proizvoda koje su prošle godine bile nešto veće.

Izvezli kupine za 41 mil. eura

“Na prvom mjestu su maline sa 259 milijuna eura prihoda od izvoza, zahvaljujući velikoj potražnji, a i dobroj cijeni malina. U Srbiji je lani proizvedeno oko 1,6 milijuna tona voća, a izvezeno je 503.000 tona, što je vrijedilo oko 644 milijuna eura, a ostvaren je rast od oko 19%”, objašnjava Bogunović.

Prema njegovim riječima, glavno tržište za maline je Njemačka, gdje se godišnje izveze oko 37% od ukupnog izvoza, a slijede Francuska (17%) i Belgija (7%). Između 5% i 7% malina otišlo je u Veliku Britaniju, Nizozemsku i druge zemlje EU, a dio je izvezen u SAD, Australiju i Rusiju.

“Novi trend zdrave hrane dobro je pogodovao poljoprivrednoj industriji koja se može širiti jer raste potražnja za voćem”, dodaje Bogunović.

Kada je riječ o izvozu, na drugom mjestu je jabuka, a kao i prethodnih godina zabilježen je izvoz vrijedan 110 milijuna eura. Oko 78% tog voća završava na ruskom tržištu, a Srbija je najveći izvoznik jabuka u tu zemlju.

“Zanimljivo je da su kupine ostvarile prihod od 41 milijun eura, a višnje oko 40 milijuna eura. Samo smrznute višnje izvezene na tržište EU i Ruske Federacije vrijede oko 32 milijuna eura. Izvoz šljiva vrijedio je oko 21 milijun eura. Izvezene su i breskve, jagode, nektarine i trešnje, i to većim dijelom na rusko tržište”, navodi Bogunović.

Kada je riječ o povrću, prošla godina je bila nešto slabija, dodaje tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS-a, a vrijednost izvoza je iznosila oko 110 milijuna eura. Srbija je izvozila uglavnom smrznuto povrće, kao i sušeno, i to najviše rajčice, papriku, krastavce, grah i češnjak

Bez nestašica pšenice

Bogunović ističe da je mlinsko-pekarska industrija u prethodnom razdoblju ostvarila stabilno poslovanje, zahvaljujući dobroj sirovinskoj bazi, nije bilo nestašica pšenice, a niti brašna. Ostvaren je rast izvoza od 11%, izvezeno je oko 1300 tona peciva i smanjen je uvoz za 6%.

Govoreći o uvozu, Bogunović kaže da Srbija najviše uvozi citrusno voće ili proizvode kojih nema. Bogunović je dodao da PKS s vladom Srbije trenutačno radi na pripremama za međunarodni sajam prehrambene industrije Dubai Expo, koji će trajati šest mjeseci, od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2022. godine.

Srbija će imati svoj paviljon, a već je poznat i prijedlog kompanija koje bi mogle izložiti svoje proizvode. To su Tvornica dječje hrane, Nectar, Jaffa, Yumis, Atlantic Grupa, te destilerije Zarić, Krstić i Stara Sokolova.