Financijski rizici su svuda oko nas, a odgovor na pitanje jesmo li svjesni gdje se sve nalaze i kakva je njihova eventualna refleksija na naše živote, nalazi se u znanjima o financijskoj pismenosti. Jedna od ciljnih skupina koje se nastoji podučiti znanjima o financijama sve češće su mladi.

Sve zbog želje da se osjete sigurnijima napraviti svoje prve korake, kako u privatnom, tako i u poslovnom svijetu.

O financijskoj pismenosti, projektima financijske pismenosti i načinima na koje se mladi mogu stimulirati na aktivno sudjelovanje, razgovarali smo s voditeljicom marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova Natašom Hrabar Kaštelan.

Osobne financije

“U današnjem svijetu financija u kojem ima jako puno različitih financijskih proizvoda i stalno se javljaju i novi proizvodi i oblici ulaganja, koji se mogu činiti jako atraktivni, posebno je važno da mladi imaju dovoljno znanja kako bi znali; s jedne strane prepoznati sigurne i dugoročne proizvode koji nose manje rizike i s kojima bi trebali započeti što ranije kako bi iskoristili svoj dugoročan horizont ulaganja.

S druge strane, trebali bi prepoznati rizike koje nose ulaganja u neke nove financijske kategorije i proizvode koji bilježe veliki porast vrijednosti u relativno kratkom vremenu, ali sa sobom sigurno nose i veće rizike”, rekla je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova Nataša Hrabar Kaštelan.

Nedavno su upravo u AZ mirovinskim fondovima, saznajemo u razgovoru s našom sugovornicom, pokrenuli jedan projekt osmišljavanja sadržaja koji bi mogao pomoći u savladavanju znanja financijske pismenosti.

U sami proces osmišljavanja sadržaja uključili su i studente s različitih fakulteta. Objašnjavaju kako su uočili da mladi najbolje uče kroz projekte na kojima samostalno razvijaju sadržaj, koriste svoje kreativne slobode i jezik koji oni razumiju.

“S projektom smo započeli u prošloj godini i ove godine s njim nastavljamo, a rezultirat će video filmovima koji će na jednostavan način mladima pružiti osnovne informacije koje će im pomoći u snalaženju u svijetu financija, osiguranja i ulaganja na početku njihovog samostalnog života.

S obzirom na veliki interes studenata i dosadašnje dobre rezultate, ovaj projekt namjeravamo i dalje razvijati kako bismo obuhvatili što širi segment mladih ljudi koji se spremaju na samostalni život u kojem će morati donositi samostalne financijske odluke”, dodala je Hrabar Kaštelan.

Edukacija je mehanizam koji mlade iz “ja mislim da mogu’’ prebacuje u sustav razmišljanja ‘’ja znam da mogu.” Na koncu ih rješava anksioznosti i sličnih stanja s kojima se mladi potencijalno susreću prilikom prvog zaposlenja.

“Po prvom zaposlenju mladi trebaju odabrati banku i otvoriti tekući račun ako to nisu napravili ranije, odabrati svoj mirovinski fond u II stupu, razmisliti o dodatnim proizvodima osiguranja ( zdravstveno, životno osiguranje i sl.).

Također trebaju donijeti odluku o tome hoće li iznajmiti ili kupiti stan, odnosno razmišljati o eventualnom ulaganju u neki oblik štednje ili investiranja. Za sve navedeno potrebna su određena financijska znanja kako bi se lakše snašli u ponudi proizvoda, odnosno znali na najbolji mogući način voditi svoje osobne financije”, rekla je naša sugovornica.

Da je riječ o lakom zadatku-nije, a ovo su odabiri koji potencijalno glavobolje stvaraju i mnogo starijima. Ipak, čini se kako u znanjima o financijskoj pismenosti polako ali sigurno napredujemo.

Zadnji dostupni rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju blagi rast u odnosu na 2015. godinu.

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56%).

“Rezultati istraživanja pokazuju da iako se u Hrvatskoj bilježi rast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina.

Ono što je po meni važno u rezultatima ovog istraživanja je činjenica da je financijska pismenost pozitivno korelirana s razinom informatičke pismenosti.

To nam samo dodatno potvrđuje da bi se sa sadržajima iz područja financijske pismenosti trebalo početi što ranije i kroz redovne školske programe, kao što je to napravljeno i sa sadržajima iz područja informatičke pismenosti”, istaknula je Hrabar Kaštelan.

Nedostatak znanja

Nedostatak znanja i vještina možemo definirati kao svojevrstan problem kada je riječ o omogućavanju mladima da žive samostalan i praktičan život, naročito u onom trenutku kad se odvoje od roditelja i kada osobne financije postanu jedna od njihovih najvećih briga.

U AZ mirovinskim fondovima zato razvijaju projekte u koje uključuju studente i njihove matične fakultete, a poseban naglasak stavljaju na studente koji se u redovnim programima nastave ne susreću s financijskim pojmovima.

“Tako smo u okviru projekta financijske pismenosti za studente u kojem su se studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu natjecali u izradi najbolje prezentacije osnova financijske pismenosti za mlade, na Grafičkom fakultetu u Zagrebu ponudili studentima da naprave grafičke i vizualne komunikacijske elemente koji će pratiti ovu prezentaciju.

Osim što su se kroz te natječaje studenti upoznali s osnovama financijske pismenosti, mogli su u projektu primijeniti svoja profesionalna znanja i pretočiti ih u konkretan projekt kojim će za područje financija zainteresirati svoje druge kolege”, zaključila je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova Nataša Hrabar Kaštelan.