Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 7.138 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 6,3 posto, a realno za pet posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.

U odnosu na veljaču ove godine prosječna isplaćena neto plaća nominalno je bila viša za 1,4 posto, a realno za 0,3 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u informacijskoj uslužnoj djelatnosti, u iznosu od 13.237 kuna, dok je najniža plaća isplaćena u proizvodnji odjeće, u iznosu od 4.387 kuna.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak ove godine iznosila je 6.000 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća za ožujak je iznosila 9.601 kunu, što je nominalno 1,4 posto više nego u veljači, a realno 0,3 posto više. Na godišnjoj razini, prema ožujku 2020., prosječna je bruto plaća bila nominalno viša za 4,6 posto, a realno za 3,4 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za ožujak iznosila 38,48 kuna, a bruto 51,75 kuna.

U ožujku je prosječna neto satnica bila za 11,4 posto niža nego u mjesecu ranije, dok je na godišnjoj razini porasla za dva posto.

Bruto satnica je, pak, bila 11,4 posto niža na mjesečnoj, a 0,3 posto viša na godišnjoj razini.

U ožujku su bila prosječno 182 plaćena sata, što je za 14,5 posto više nego u veljači. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu (191), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (167).

Iz DZS-a napominju da se od siječnja ove godine prosječne mjesečne neto i bruto plaće po zaposlenome izračunavaju dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što, pak, ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke (kao što su npr. nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, troškovi prehrane, smještaja, vrtića, itd.).

Po podacima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja u ožujku ove godine su iznosili 640 kuna.

Prosječan neoporezivi primitak iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću u ožujku je, pak, iznosio šest kuna.