Poljaci se suočavaju s golemim rastom cijena nekretnina, kako za kupnju tako i za najam, a na obećanja konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) o gradnji priuštivih stanova više se nitko i ne obazire.

“Cijene snažno rastu, u posljednje tri godine dogodilo se golemo poskupljenje i nikada nisu bile ovako visoke”, ističe za Deutsche Welle Patrick Pieta iz varšavske agencije za nekretnine Hamilton May.

Povrat od 6 posto

Tijekom prošle godine cijene novih stanova porasle su između 10 i 12 posto, a rabljenih oko 6 posto, tumači Magdalena Topolska-Ziemak iz konzultantske tvrtke Deloitte. Jedan od glavnih razloga poskupljenja je okružje niskih kamatnih stopa.

“Povrat od 6 posto daleko je bolji od držanja novca u banci”, ističe Topolska-Ziemak. Poljska zauzima drugo mjesto u Europskoj uniji po lanjskom povećanju cijena stambenih nekretnina, pokazuju podaci Eurostata. U prvom tromjesečju cijene su na godišnjoj razini skočile 11,3 posto, a u drugom 10,9 posto.

Veće poskupljenje zabilježeno je samo u Luksemburgu. Prosječna cijena “kvadrata” u Varšavi iznosi 2400 eura, no za neke lokacije traži se i 10.000 eura. Izvan prijestolnice tek je malo jeftinije.

Prosječna cijena u Wroclawu, Krakowu i aglomeraciji tri grada – Gdanjsk, Sopot i Gdynia – prelazi 8000 zlota, odnosno 1770 eura. Patrick Pieta smatra kako se na tamošnjem nekretninskom tržištu stvara novi balon.

No, tako ne misli Anat Dafna, predstavnik nekretninske kompanije Atrium koja do 2025. namjerava 40 posto svog portfelja uložiti u poljske stambene nekretnine, a ostalo u trgovačke centre. “Cijene u Varšavi i ostalim velikim gradovima su pokretane snažnim demografskim fundamentima, urbanizacijom i rastućom potražnjom za stanovima namijenjenih tržištu najma”, kaže Dafna.

Uz to, Dafna kaže da valja uzeti u obzir i niske kamatne stope, nisku nezaposlenost, rast plaća te nedovoljnu gradnju novih stanova, pa unatoč povećanju cijena nekretninski balon još se ne stvara.

Maximilan Mendel, investicijski direktor u varšavskoj tvrtki JLL pojašnjava kako se sve više Poljaka mora okrenuti najmu.

“To je većinom posljedica što mali i institucionalni investitori traže mjesto za oplođivanje kapitala dok su kamatne stope niske. To znači da je sve teže kupiti stan i obitelji su sve više prisiljene ići u najam”, tumači Mendel.

Procjene nekretninske tvrtke C&W pokazuju da u Poljskoj nedostaje oko 2 milijuna stanova da bi se zadovoljila potražnja.

Od ukupno 14,8 milijuna stambenih nekretnina, oko 2,3 milijuna namijenjeno je najmu. “Dok u Berlinu oko 80 posto stanovnika unajmljuje stan, u poljskim gradovima taj je udjel i dalje nizak, između 10 i 15 posto”, kaže Mendel.

Naslijeđe komunizma

Magdalena Topolska-Ziemak tvrdi kako Poljaci vlasništvo nad nakretninom smatraju vrlo poželjnim, svojevrsnim znakom prestiža. “To je jedno od naslijeđa komunizma gdje su gotovo svi posjedovali nekretninu. Oko 90 posto stanovništva posjeduje nekretninu, od čega su 70 posto stanovi, a 30 posto kuće.

Smatram da će se cijene početi stabilizirati 2022. zbog promjene radne kulture i vlasnika nekretnina koji će morati snižavati cijene kako potražnja bude padala”, ocjenjuje Topolska-Ziemak.

Tržište se mijenja zbog hibridnog rada, odnosno rada od doma te odlaska dijela stanovništva iz velikih urbanih središta u njihova rodna mjesta, tvrdi Topolska-Ziemak. K tome, dio stanovnika odlazi u predgrađa velikih gradova u potraži za jeftinijim “kvadratima”.

Maximilan Mendel ističe da je vlada planirala gradnju cjenovno povoljnih stanova, ali do veće realizacije nije došlo. Između ostaloga i zbog malog udjela ljudi u unajmljenih stanovima koji nemaju političku težinu zanimljivu strankama.