Nakon što je lani bila među neslavnim rekorderima po minusu, Hrvatskoj se 2022. smiješi stopa rasta među najvišima u EU. Za razliku od domaćih, ponešto optimističnih, prognoza koje su se korigirale na više, Europska komisija u proljetnim prognozama srezala je očekivanja BDP-a u 2021. na 5 posto s 5,3 posto.

U idućoj umjesto 4,6 posto predviđaju ubrzanje na 6,1 posto. Sa zamahom procjepljivanja u Uniji Bruxelles kalkulira s oporavkom turizma koji nacionalnom BDP-u doprinosi s nemalih 16 posto, a sličan jo-jo efekt imat će i druge na turizam naslonjene zemlje.

Najbrži rast mogle bi imati Španjolska (5,9%), Francuska (5,7%) te Hrvatska i Mađarska (5%). U 2022. prednjačit će španjolska ekonomija, slijede Hrvatska i Malta.

“Nakon velikog smanjenja gospodarstva 2020., izazvanog pandemijom Covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije”, ističe EK, no potpuni oporavak turizma ne vidi prije kraja 2022.

Unatoč optimizmu, iz Bruxellesa stiže oprezna poruka o neizvjesnosti prognoza. S jedne strane, one ovise obuzdavanju pandemije, kako lokalnom, tako i u zemljama čije putovnice nose turisti koji odmaraju u Lijepoj našoj. S druge, slaba karika je kapacitet administracije na koju se računa da brzim povlačenjem EU novca otvori vrata investicijama.

Također, skoči li robni izvoz (i preko pretkrizne razine) uz oporavak sektora usluga, BDP bi mogao i pozitivno iznenaditi. Javne financije ostaju u ‘crvenom’: deficit će se spustiti na 4,6% (iduće 3,2%) zahvaljujući oporavku poreznih prihoda, a javni dug na 85,6% (iduće 82,9%).

Oči tako ostaju uperene u investicije, obnovu od potresa i europske fondove, posebno u milijarde iz fonda za oporavak od 2022. Dok je za rasplet pandemije manevarski prostor relativno omeđen, odgovornost za (ne)povlačenje EU novca i brzinu okretanja ekonomskog zamašnjaka isključivo je na nama.