Od niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija sada iz Crne Gore leti samo Wizz Air. Neizvjesno je hoće li se drugi vratiti. A vladino međuresorno povjerenstvo tek treba dati prijedlog poticaja za razvoja turizma putem zračne dostupnosti, pišu Vijesti.

Zbog problema s različitim pristupom putnicima iz Crne Gore u raznim europskim državama, vezano uz pandemiju koronavirusa, ali najvećim dijelom zbog nespremnosti nove vlade da omogući svojevrsno subvencioniranje njihovog prometa s Crnom Gorim, gotovo sve niskotarifne aviokompanije, koje su do kraja listopada prošle godine letjele za Crnu Goru, to su prestale raditi.

Ugovori koje su Aerodromi Crne Gore imali s najvećim brojem niskotarifnih zračnih prijevoznika, prema neslužbenim saznanjim Vijesti, istekli su 28. listopada prošle godine i nisu produženi.

Moguć je dolazak Eurowingsa

Djelomični izuzetak je samo mađarski Wizz Air koji je nastavio letjeti plaćajući punu cijenu aerodromskih usluga, te sada jednom tjedno prometuje između Podgorice i Dortmunda, odnosno Memmingena. Prije korone letjeli su i za Milano, Katowice, Varšavu i Budimpeštu.

Ryanair je bio prva niskobudžetna zrakoplovna kompanija koji je došla u Crnu Goru, još 2013. godine. Promet s tom državom obustavili su sredinom siječnja ove godine, ali u Ministarstvu kapitalnih investicija tvrde drukčije: “Trenutačno letove prema Crnoj Gori obavljaju kompanije Wizz Air i Ryanair. Najava za ovo ljeto je da će doći i Norwegian, Eurowings te Pobeda”.

Međutim, od toga je najvjerojatniji sezonski dolazak njemačkog Eurowingsa na aerodrom Tivat jer je ta kompanija, članica Lufthansa grupe, prethodno od menadžmenta Aerodroma Crne Gore zatražila slotove za po dva leta tjedno na linijama prema Düsseldorfu i Stuttgartu, objašnjavaju Vijesti.

Norwegian uopće nije tražio slotove za letove iz Skandinavije do Tivta, dok je ruska Pobeda, koja je ranije planirala na vrhuncu sezone imati čak tri leta dnevno s moskovskog aerodroma Vnukovo za Tivat odustala, jer ruska vlada iz političkih razloga ne dopušta obnovu redovitog zračnog prometa s Crnom Gorom.

Je li narušena konkurentnost?

Ministarstvo kapitalnih investicija je ranije od Agencije za zaštitu konkurentnosti (AZZK) tražilo da se izjasni je li davanje subvencija niskobudžetnim zračnim prijevoznicimaa u proteklih sedam godina, od strane države, Aerodroma Crne Gore i Nacionalne turističke organizacije, narušilo konkurentnost i je li to možda bila nezakonita državna pomoć. Odgovor se još čeka.

Na pitanje hoće li se Ministarstvo kapitalnih investicija založiti da se niskobudžetnim zračnim prijevoznicima odobre nove subvencije, Vijestima je odgovoreno da će međuresorno povjerenstvo svim zračnim kompanijama, ne samo niskobudžetnim, omogućiti pristup subvencijama koje bi dala država.

Aerodromi Crne Gore u prva četiri mjeseca ove godine zabilježili su gubitak od 3,78 milijuna eura, dok su 2020. godinu završili sa 15,09 milijuna gubitka prije oporezivanja, rekao je za Dan Ognjen Jovović, v. d. izvršnog direktora te državne kompanija.

Prihodi za četiri mjeseca iznosili su samo 1,87 milijuna eura, što je 45 posto, odnosno 1,52 milijuna manje nego lani, dok su rashodi bili 5,65 milijuna eura, odnosno 955.000 manje nego lani.

Troškovi plaća za prva četiri mjeseca 2021. godine iznosili su 4,35 milijuna eura, što je 10 posto, odnosno 500.000 eura manje nego prošle godine.