Kada bi se pitalo samo umirovljeničke udruge u Srbiji o ideji Milana Krkobabića, ministra zaduženog za selo, treba li država uvesti zajamčenu mirovinu, to pitanje odmah bi bilo riješeno.

Većina od 1,7 milijuna najstarijih građana pozdravlja tu ideju jer bi se uvođenjem nacionalne mirovine pomoglo 200.000 osoba koji nemaju imovinu ni primanja, niti dana radnog staža, a imaju 65 i više godina. Međutim, od ideje do realizacije mnogo je prepreka i zakonskih procedura, piše Politika.

Zasad samo socijalna zaštita

Krkobabić je, po uzoru na Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, koje su uvele nacionalne mirovine, predložio da ta pomoć iznosi oko 100 eura. Potreban novac osigurao bi se iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog fonda.

Iz Ministarstva rada za Politiku navode da je postojeći način zaštite minimalnog standarda starijeg stanovništva u potpunosti primjeren srpskim uvjetima i potrebama.

Ministarstvo će bolji uvid dobiti kada zaživi socijalna karta, tako da će se i u budućnosti voditi rasprava o tome je li opravdano i potrebno uvesti socijalnu mirovinu u Srbiji. Naime, građani koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a ne mogu osigurati zadovoljavajući životni standard, mogu ostvariti pravo u sustavu socijalne zaštite.

Preduvjet za uvođenje zajamčene mirovine, kaže Jovan Tamburić, predsjednik Udruženja sindikata umirovljenih vojnih osoba, jeste da se povećaju najniže poljoprivredničke i obiteljske mirovine koje su ispod 10.000 dinara (oko 82 eura).

“Nema logike da netko tko je sam sebi uplaćivao staž najmanje 15 godina, ili je to za njega radio poslodavac, ima istu ili manju mirovinu od 100 eura, koliku bi imao onaj koji nije nikad radio”, objašnjava Tamburić.

Gordana Matković, programska direktorica Centra za socijalnu politiku, Krkobabićev prijedlog je odavno prikazala u studiji “Socijalna zaštita u starosti – dugotrajna njega i socijalne mirovine”.

“Osim obiteljske, koja im po zakonu pripada, pravo na vlastitu mirovinu mogle bi ostvariti i starije osobe koji nikada nisu radile i ispunile minimum uvjeta za mirovinu, ili nisu bili u prilici sebi uplaćivati doprinose u državni ili privatni mirovinski fond”, objašnjava Matković.

Žene u težem položaju

Jedna mogućnost predviđa zajamčenu mirovinu koja bi se mogla dodijelili svim starijim osobama čiji prihodi od mirovine ne prelaze unaprijed utvrđeni iznos. A to znači i onima koji ostvaruju pravo na mirovinu po osnovu osiguranja, ali i onima koji nikada nisu bili osigurani.

U Srbiji, prema njenim riječima, ima oko 250.000 osoba starijih od 65 godina i žive bez mirovine. U težem položaju su žene, jer u čak 85 posto slučajeva nemaju nikakva primanja. Moma Čolaković, bivši zastupnik umirovljeničke stranke PUPS u Skupštini Srbije, pozdravlja ideju o uvođenju zajamčene mirovine za strarije od 65 godina.

“Preduvjet je da se naprave socijalne karte i utvrdi pravo imovinsko stanje, kako bi novac išao samo onima koji nemaju od čega živjeti. Ako bi ostao prijedlog od 100 eura to bi državu stajalo oko 20 milijuna eura mjesečno, što je podnošljivo”, navodi Čolaković.