Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) vrijedan je ukupno 47 milijardi kuna, ima pet komponenti, od kojih je ona za gospodarstvo ‘teška’ 26,2 milijarde kuna. U sklopu nje potkomponenta je i razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, za što je predviđeno 5,5 milijarda kuna.

Plan, kako je istaknuo ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je prometni dio NPOO-a predstavio za vikend u Lučkoj upravi Rijeka, previđa nastavak značajnih ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture s ciljem razvoja održivog prometa i poticanja razvoja pametnih rješenja, a obuhvaćene su reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova.

“Spremni smo napraviti sve ove reforme, dokumentacijski provesti sve ove projekte, a to je prilika da nastavimo ovaj snažni investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu, koji danas iznosi nešto više od 25 milijarda kuna.

S programom za otpornost nastavljamo snažan investicijski ciklus koji će do 2030. kada sve zbrojimo, biti više od 30 milijarda kuna, najviše u željeznicu, ali i sve druge projekte”, kazao je Butković.

Dodao je da se konkretno planira izgradnja ili rekonstrukcija željezničke infrastrukture, modernizacija morskih luka, nabava nova tri putnička broda i tri katamarana, novih skela, tramvaja, autobusa, nove fotonaponske elektrane, a bit će konstruirano i novo vozilo pete razine autonomije.

Najavio je i kako će kroz provedbu reformi do 2026. godine biti donesene izmjene i dopune Zakona o cestama, kojima će se stvoriti uvjeti za interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine i povećanje cestovne sigurnosti.

Naime, jedan od najočekivanijih projekata je uspostava novoga sustava elektroničke naplate cestarine. Butković je kazao da su Hrvatske autoceste (HAC) sad u dosta ozbiljnoj fazi da se, nakon odobrenja koje uključuje i financiranje, krene u raspisivanje natječaja za novi beskontakni sustav naplate na svim dionicama autocesta, što uključuje dionice Hrvatskih autocesta ali i Bina Istru i autocestu Zagreb-Macelj, a najvjerojatniji model je elektronička vinjeta što je model kakav koristi Mađarska.