Otpad nije smeće nego sirovina za proizvodnju novih sirovina, između ostalog plinova – vodik, metanol, etanol i sl., kazao je Ivica Jakić, predsjednik Hrvatske udruge za vodik u svojoj prezentaciji na 10. Croatia Waste Expo 2021. u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu na hibridnoj konferenciji. Njegova udruga se zalaže da se vodik više koristi u Hrvatskoj, bilo kao pohrana energije, bilo kao sam energent.

WASTE EXPO

‘Pomak u odvojenom prikupljanju otpada u godini koja je završila bit će velik’

“Naš cilj je da vodik zauzme svoje važno mjestu u proizvodnji iz otpada. Želimo da se Zagreb i Zračna luka Franjo Tuđman povežu tramvajem koji će biti pokretan na vodik koji će se proizvoditi od otpada na Jakuševcu. To bi bio jedan zaokruženi, održivi i javno vrlo prihvatljivi model”, kazao je Jakić. Dodaje da se svi moraju brinuti za vlastiti otpad, on se zalaže za uplinjavanje otpada. “To je složeni proces jer je nužno stvoriti strojeve koji će moći to raditi, a bitno je da u toj tehnologiji budemo među liderima. Zagovaramo postrojenje koje bi u termičkom procesu, bez prisustva kisika, otpad pretvaralo u sintetski plin, a onda bi se iz njega izdvajao tirkizni vodik. To nije energana-spalionica niti piroliza nego sasvim nova tehnologija”, kazao je Jakić.

Dodaje da su procjene da bi se u Zagrebu od dnevno prikupljenog otpada moglo proizvesti plina za pokretanje 10-ak autobusa ili prigradskih vlakova na vodik. Iako je hrvatska industrija smanjena u odnosu na neka prethodna razdolja, politika dekarbonizacije i će primorati velike industrije da sa svojim postojećih tehnologija prijeđu na čiste tehnologije energije, a što vodik svakako jest.

Građani su itekako svjesni i njihova je ekološka svijest na najvećoj razini

Druga panel diskusija Otpad i gradovi prenijela je dobra iskustva hrvatskih gradova. ˝U 2020. godini smanjila se ukupna količina otpada, pogotovo miješanog komunalnog otpada i to je rezultata lockdowna. Izgradnja postrojenja je malo usporena, no zadovoljna sam, jer smo morali zbog potresa mijenjati mnoge aktivnosti i fokusirati se na odvoz otpada kako komunalnog, tako i građevinskog. Skupili smo preko 70.000 tona građevinskog otpada i to i dalje traje tako da smo se obratili Vladi oko zbrinjavanja kao što je sređeno za Baniju. Ako ne, moramo tražiti privatne tvrtke koje će preuzeti taj otpad, to ipak nije čisti građevinski otpad, i njega treba odvajati˝, kaže Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.
Hrvoje Šarić, zamjenik pročelnika upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra napominje kako je zbog pandemije smanjen proračun, u kojem su bila planirana sredstva za udruge, edukaciju, izgradnje.

˝Količine miješanog komunalnog otpada kao i plastičnog su smanjene, ali bilježimo povećanje bio otpada kao i povećanje otpada sa zelenih otoka. Lani smo krenuli u upgrade naše postojeće kompostane kroz natječaj, a Koprivnica je na preko 55 posto kada je u pitanju odvojeno prikupljanje. Napravili smo brend našeg komposta koji naši građani koriste, a nadogradnja naše kompostane koju imamo već deset godina će biti u smislu nove tehnologije i proizvodnja komposta bit će smanjila više za pola što se tiče vremena zahvaljujući tome˝, ističe Tomislav Golubić, pročelnik upravnog odjela za izgradnju grada, upravljanje nekretninama i komunalno gospodarstvo Grada Koprivnice.

Šarić pak napominje kako se u Zadru povećao postotak odvajanja otpada, no to i dalje ne ide željenim tempom. ˝Krajem rujna dobili smo spremnike od 1100 litara, do tad smo samo namjenske vrećice za otpad, koristili javne površine za odvajanje, a imamo i dva reciklažna dvorišta i jedno mobilno. Svijest građana je probuđena, provodimo edukativne aktivnosti, od najmlađe dobi i te se navike polako usvajaju˝, kaže Šarić.

Po pitanju brojki dobro stoji i glavni grad. Naime, Zagreb ima 44 posto odvojenog otpada i 14 posto manje odloženog otpada u odnosu na godinu ranije te 47 posto manje odloženog otpada u odnosu na 2007.godinu.

˝Građani su itekako svjesni i njihova je ekološka svijest na najvećoj razini, no potrebno je i dalje educirati sve dobne skupine. Imamo spremnike za otpad, specijalna vozila za određene kategorije otpada, a zaposlili smo i nove ljude, osnovali 9 reciklažnih dvorišta, 700 zelenih otoka i imamo tisuće namjenskih spremnika po gradu. Od Fonda smo dobili sredstva za i 70 milijuna kuna velik projekt za nove spremnike. Uz dobru infrastrukturu trebamo promijeniti navike građana, od kupnje do bacanja stvari koje se mogu ponovno iskoristiti. Druge metropole su dulje u EU i ranije su mogle koristiti ta sredstva nego Zagreb, ali ipak je velik posao odrađen˝, ističe Jozić.

Golubić ističe kako su prilagodbe u nekim segmentima izazovne. ˝Gradovi rade prema zakonskoj regulativi, Hrvatska se odlučila na ovaj sustav gdje korisnik na kraju ima po pet kanti, i njih se nažalost ni ne pita stane li im to u dvorište ili ako pak žive u zgradi ti spremnici zauzimaju prostor na ulicama. Prisutan je i problem odvoza, svaku put se transportira drugi otpad i to su veliki troškovi. Bilo bi dobro da nam država u tome pomogne, primjerice neka ta vozila budu na vodik, a dosta kaskamo i s regionalnim centrima za gospodarenje otpadom˝, upozorava Golubić.

Šarić predviđa kako će sustav u Zadru biti održiv tek kad svi projekti budu gotovi, od pretovarnih stanica, sortirnica do centara, no zbog financiranja većina projekata je na čekanju. Zagreb pak probleme ima s pronalaskom lokacija, konkretno projekt sortirnice preseljen je u Novsku. Golubić je upozorio i na problem infektivnog otpada kojeg je svakim danom sve više te očekuje kako će država imati sluha za pronalazak rješenja.
Što se tiče cijena odvoza, sugovornici smatraju kako povećanja ne bi trebalo biti. ˝Nadam se da cijene neće ići prema gore i da će građani shvatiti da što manje miješanog komunalnog otpada imaju, imat će i manje račune˝, poručuje Golubić.