Program konvergencije redoviti je dokument koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama a u okviru europskog semestra, a ove godine taj dokument dodatno obrađuje i makroekonomske, fiskalne i ostale gospodarske efekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji je s današnje sjednice također upućen na završno usuglašavanje s Europskom komisijom.

Programom konvergencije Vlada je stopu gospodarskog rasta za ovu godinu podigla na 5,2 posto.

“U odnosu na originalnu projekciju od 5 posto s kojom smo izradili proračun za ovu godinu, odnosno zadnju relevantnu procjenu od 4,9 posto, znači da su efekti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ovoj godini oko 0,3 postotna boda”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Objašnjava kako je to na neki način razumljivo i očekivano, jer smo sada negdje na kraju prve trećine godine, druga trećina će manje-više proći u usuglašavanju i evaluaciji mjera pa se prva sredstva i implementacija mjera ne mogu očekivati prije zadnjeg dijela godini pa je efekt u ovoj godini nešto skromniji.

Tako se u 2022. godini očekuje ubrzanje stope rasta BDP-a na 6,6 posto u 2022. godini te 4,1 posto u 2023. godini.

“Te stope rasta imaju gotovo 1,5  postotni bod efekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, rekao je ministar financija.

Programom konvergencije u 2024. godini je predviđena stopa rasta BDP-a od 3,4 posto.

Među sastavnicima BDP-a, Marić u idućem trogodišnjem razdoblju izdvaja pozitivan doprinos rastu od izvoza roba i usluga, iako će se, s obzirom na visoku eleastičnost uvoza, u cjelokupnom srednjoročnom razdoblju bilježiti negativan doprinos neto izvoza.

Međutim, imamo dosta snažan pozitivan doprinos domaće potražnje, tradicionalno osobne potrošenje, a Marić je izdvojio i investicije.

“U pojedinim pogotovo prvim godinama projekcijskog razdoblja imat ćemo čak i nešto viši pozitivan doprinos rastu BDPč-a od investicija. U prve dvije godine su investicije nešto značajnije u javnom sektoru s obzirom na problematiku potresa i korištenje europskih sredstava, a onda u nastavku projekcijskog razdoblja stope rasta su puno više kod privatnih investicija, koje jesu i trebaju biti glavni pokretači investicijske aktivnosti i ukupnog rasta”, istaknuo je Marić.

Proračunski manjak ove godine 3,8 posto BDP-a, potom pada

Ministar financija je najavio i kako će projekcije iz Programa konvergencije, u okviru kojega je i fiskalni dio, biti input i za prijedlog rebalansa proračuna.

Pritom je kod rashodne strane proračuna posebno apostrofirao troškove covida-19, koji su dosegnuli ukupno nešto više od 32 milijarde kuna.

“Na rashodnoj strani – nakon 14,1 milijarde kuna prošle godine, ove godine 8,6 milijardi kuna, pri čemu se opet najveći dio odnosi na izravnu pomoć gospodarstvu u vidu mjera za očuvanje radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme, pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova te u zdravstu za daljnje financiranje potreba vezanih za suzbijanje pandemije, kako za testove te sada i za cjepivo i lijekove”, naglasio je.

Kada se tomu dodaju i još neki drugi troškovi, Programom konvergencije se korigira i ciljani deficit opće države – s 2,9 posto BDP-a planiranih u originalnom proračunu za ovu godinu, na 3,8 posto BDP-a.

No, već 2022. godine očekuje se i planira deficit unutar mastirških kriterija – 2,6 posto BDP-a, potom 1,9 posto 2023. te 1,5 posto BDP-a 2024. godine, istaknuo je Marić.

“Na taj način, između ostalog, smatramo, duboko smo uvjereni zaštitit ćemo status Republike Hrvatske i po pitanju naših odnosa s europskim institucijama”, rekao je ministar financija, podsjećajući da je Hrvatska 2017. godine izišla iz procedure prekomjernog manjka te izišla iz skupine zemalja s prekomjernim ekonomskim neravnotežama te vraćeni u zomu investicijskog kreditnog rejtinga.

Apostrofirao je pritom i hrvatski put prema euru, intenzivnu komunikaciju s eurpskim institucijama i zemljama članicama oko tog pitanja.

Marić smatra i kako će se na ovaj način, kao i lani, uz punu funkciju proračuna i fiskalne politike u očuvanju ljudskih života i zdravlja odnosno očuvanju radnih mjesta, također pronaći adekvatan balans između čak i suprostavljenih ciljeva – da možemo i u ovakvim okolnostima zadržati i očuvati adekvatnu stabilnost i održivost javnih financija.

To se, dodaje, najbolje vidi kroz projekcije kretanja javnog duga u BDP-u. “Nakon četiri godine kontinuiranog smanjenja javnog duga u BDP-u, koje je išlo po prosječnoj stopi od tri postotna boda po godini, efekt covida imao je značajna utjecaj i javni dug je skočio na razinu 88,7 posto BDP-a prošle godine. Sada, u ovom projekcijskom razdoblju mi se već ove godine vraćamo na tu silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u”, zaključio je ministar financija.