Koronakriza u proteklih godinu dana nije ostavila neokrznute ni najveće gospodarske institucije i asocijacije, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca.

Svi redom odricali su se članarina zbog solidarnosti s poduzetnicima kojima je onemogućen rad tijekom lockdowna i nakon njega zabrane rada po odlukama stožera za neke od sektora, te se potom pružalo pomoć i onima kojima je rad onemogućen zbog potresa.

Osim korone, prolazile su i dodatne udarce što zbog oporbe i političkih inicijativa u Hrvatskom saboru za ukidanjem obveznih članarina u komorama, ali i loših odnosa i nesuglasica u vlastitim redovima u slučaju HUP-a.

Kriza je tijekom lockdowna iznjedrila i novu inicijativu Glas poduzetnika, koji još nije stekao snagu i više djeluje kao politička platforma, ali je ostavila traga na sve na sceni, jer su brzo shvatili da ne mogu ostati uspavani i moraju članicama pružiti još više.

Najviše je financijski koronom bio pogođen HOK, kojemu su, prema podacima koje smo dobili, prihodi lani pali za 22 posto.

U 2019. su, naime, obrtnici u komori ostvarili 14,6 milijuna kuna prihoda, uglavnom od članarina, a lani je s oslobađanjem te obveze njihov proračun pao na 11,5 milijuna kuna. Iznenađujuće, no HGK, koji je financijski najsnažniji zbog brojnog članstva koje ima obveznu članstva, čak i unatoč oslobađanju uplata članarina, nije imao dramatičan podbačaj prihoda.

Štoviše, prema podacima koje smo dobili iz HGK, unatoč privremenom oslobađanju značajnog broja poduzetnika uplate članarine zbog korone, s tog osnova prihodi su bili u porastu. U 2020. je, naime, bilo oslobođeno komorske članarine više od 22 tisuće tvrtki, a ukupan iznos kojeg se HGK time odrekao je 5,1 milijuna kuna.

Očekujući financijski udar, HGK je revidirao svoj financijski plan za 2020., no, na kraju godine ostvareno je 160,5 milijuna kuna prihoda od članarina. To je neznatno više nego u 2019., ali za 22 milijuna kuna više od očekivanog iznosa nakon korigiranja plana za 2020.

Ovdje su posrijedi samo prihodi od članarina, ali su rasli i prihodi s drugih osnova, pa su i ukupni prihodi (192,5 milijuna kuna) bili bolji i u odnosu na 2019. i na korigirani plan za 2020.

HUP detalje o prihodima nastoji zadržati za članove/SHUTTERSTOCK

Kako je u “dijetnoj” godini za gospodarstvo i uz sva oslobađanja članarina HGK ipak uprihodio više novca s osnova članarina? Čini se da zasluga za to pripada vladinoj mjeri za pomoć gospodarstvu – poticajima za očuvanje radnih mjesta, za koju su poslodavci da bi koristili prava na minimalnu plaću od 4 tisuće kuna plus doprinosi trebali ispunjavati kriterije urednog podmirenja obveza prema državi i javnim institucijama, među koje je ubrojana i HGK.

HUP detalje o svojim prihodima, budući da je riječ o dobrovoljnoj udruzi, nastoji zadržati za svoje članove, a koliko je iz javno dostupnih podataka vidljivo, oni su proteklih godina bili na razini od 21 milijun kuna.

Sve članice koje su to zatražile, kažu u HUP-u, bili su rasterećeni obveze plaćanja članarine, no uglavnom su takve zahtjeve imali mali poduzetnici.

A budući da najveći dio prihoda HUP ubire od velikih kompanija, onih koje su vrh hrvatskog gospodarstva, može se procijeniti da zbog korone se u konačnici nije osjetilo, te da je HUP puno više ostao uzdrman događanjima koji su kulminirali u ovoj godini, zbog nezadovoljstva nekih od osnivača udruge (Orbico, Fortenova, Enna, Adris, Tehnomont) koji su iz protesta napustili udrugu. Iako su predstavnici nekih od ovih nezadovoljnika još uvijek aktivni u HUP-ovim udruženjima, gubitak uplata članarina koje su na godišnjoj razini iznosile pola milijuna kuna, moglo bi se osjetiti u ovoj godini.

Novo vodstvo

Unatoč krizi koju je i sam prolazio, HUP-u je prema riječima Milke Kosanović, direktorice odnosa sa članstvom HUP-a, u proteklih godinu dana pristupilo 238 novih članica.

Neizvjesnost i poremećaji u poslovanju koje je donijela korona potaknulo je dodatnu motiviranost za prilagođavanjem novim uvjetima rada i izazovima koje kriza sa sobom nosi, kaže Milka Kosanović, rezimirajući kako je i HUP iz svega izašao organiziraniji i snažniji.

Danas ima potpuno novo vodstvo, aktivno i angažirano, usmjereno interesima svih članova te okrenuto pozitivnim promjenama u društvu. Sve ove institucije preko noći su promijenili načine i kanale komuniciranja. Stručne službe HUP-a na dispoziciji su članovima kroz posebne chat platforme i dnevni emailing kojim ih na završetku dana izvještavaju o njima bitnim odlukama.

I HGK je digitalizirala svoje aktivnosti, pa se lani 278 konferencija, seminara, edukacija, radionica i predavanja održalo virtualnim putem, uz sudjelovanje 15 i pol tisuća gospodarstvenika.

Broj poslovnih delegacija i organiziranih nastupa na sajmovima ipak je bio drastično manji nego ranije, no pokrenut je projekt “Go Global – Go Virtual” kojim omogućuje virtualno povezivanje tvrtki iz Hrvatske i stranih zemalja.

U HGK su iznimno zadovoljni iskazanim interesom hrvatskih tvrtki za dosad održane online susrete. U osam ciklusa sastanaka, ističu, sudjelovalo je više od 1400 domaćih i stranih tvrtki iz Slovenije, Višegradske skupine, Rusije, Italije, Izraela, Njemačke i Austrije.

Virtualnim putem održavaju se besplatne edukacije od poreznih izmjena i javne nabave do GDPR-a, a novom informacijsko–komunikacijskom platformom Digitalna komora ubrzali su vlastite poslovne procese i članicama na raspolaganju niz e-usluga (e-financiranje, e-javne ovlasti, e-članice, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije, e-pokreni poslovanje, e-gospodarske informacije i e-edukacije), a do sada ih besplatno koristi više od 49 tisuća. I u HOK-u su prošli velike prilagodbe i u uvjetima “novo normalnog” uhodalo se s online radionicama i webinarima kako bi obrtnicima omogućili pomoć u poslovanju.

U HGK je u tijeku i proces restrukturiranja, koje predviđa i ozbiljno smanjenje broja zaposlenih, no detalje o provedbi zasad nismo dobili. Međutim, za obje komore u idućim mjesecima slijede prelomne zakonske izmjene kojima će ostati bez sigurnih prihoda od članarina.

Dugo potencirana tema rasterećenja gospodarstvenika tih parafiskalnih davanja početkom godine podigla je prašinu u Saboru, a Vlada je najavila da će u proceduru prijedlog uputiti do 15. srpnja.

Ukidanje, sudeći po najavama, neće uslijediti odmah u prvoj godini, no sve institucije biti će u narednom razdoblju u borbi za svakog člana.

Novi ‘igrač’

Glas poduzetnika tu je još početnik, financira se donacijama fizičkih i pravnih osoba, a po riječima izvršnog direktora Dražena Oreščanina, od prikupljenih 1,5 milijuna kuna utrošili su dosad 600 tisuća, a svi podaci o prihodima i rashodima dostupni su na njihovim stranicama. Jedan od većih donatorar je Zagrebačka banka, no velikih poduzetnika među članovima nemaju.

Svoj cilj da postane socijalni partner ova udruga nastala tijekom korone najprije namjerava postići na europskoj razini, kao član SME United i ESBA-u, a tek potom na nacionalnoj, gdje, da bi bila član GSV-a, mora biti registrirana kao udruga poslodavaca.

Sada je registrirana kao udruga građana, jer su joj članovi i fizičke osobe, a vrlo je moguće da će rješenje za to biti u osnivanju nove udruge i paralelno djelovanje.