Iako im je trebalo vremena da uđu u segment obnovljivih novih izvora energije, vjetra i sunca, HEP je zadnjih godina najveći investitor u OIE u Hrvatskoj.

Na tom tragu je i jučer otvorena Vjetroelektranu Korlat u blizini Benkovca, a iduće godine na istoj lokaciji počinje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, koja će uz postojeću vjetroelektranu činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

Godišnje 170GWh

Korlat će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Projekt je vrijedan 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava.

Vjetroelektrana Korlat nalazi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca i prostire se na području katastarskih općina Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Elektrana se sastoji od 18 vjetroagregata, pojedinačne instalirane snage 3,6 MW, koje je isporučila, ugradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na infrastrukturi i priključku na mrežu te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača i prva je nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja električnu energiju proizvodi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni.

Neposredno uz vjetroelektranu Korlat, HEP planira izgraditi sunčanu elektranu priključne snage 75 MW i instalirane snage oko 95 MW, procijenjene vrijednosti veće od 500 milijuna kuna.

Elektrana koja će se prostirati na 185 hektara ima lokacijsku dozvolu te bi, nakon što se izradi glavni projekt i zadovolje uvjeti za ishođenje građevinske dozvole, izgradnja mogla početi iduće godine.

Kad sunčana elektrana počne s radom, Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.

Koliko je ovaj projekt značajan, govori i činjenica da je elektranu u rad pustio osobno predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Strategija započeta 2019.

Kako je istaknuo Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, nacionalna elektroprivreda u ovom trenutku, u izgradnji te u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske.

“Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidroelektrane, ulaganja u obnovljive izvore čine velik dio ukupnih ulaganja HEP grupe u sve djelatnosti i segmente poslovanja, koje i ove godine planiramo u ukupnom iznosu većem od tri milijarde kuna.

Očekujemo da će u investicijama i nadalje u najvećem dijelu sudjelovati domaće tvrtke, što će potvrditi nezamjenjivu ulogu HEP-a kao pokretača hrvatskog gospodarstva”, izjavio je Barbarić.

Iz HEP-a ističu da su ulaganja u vjetro i sunčane elektrane dio njihova investicijskog ciklusa u OIE koji je započet 2019.

Prvi ciklus koji obuhvaća investicije u osam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna je pri kraju.

U sklopu tog ciklusa su dvije sunčane elektrane na području Zadra, Obrovac i Stankovci, a prošle godine s radom je započela Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, a pred završetkom izgradnje je i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore (snage 2,1 MW).

HEP do 2030. planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.