Kroz sustav e-dražbe preko Fine sve do predstojeće transakcije, kupca i novog vlasnika imovine procijenjene na nešto više od 25 milijuna kuna, dovelo je netom završeno nadmetanje za cca 100.000 četvornih metara – dvije zemljišne parcele koje se vode kao poljoprivredno zemljište na atraktivnoj lokaciji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, uz istodobno pitanje hoće li tako i ostati, s obzirom na recentnu odluku Gradskog vijeća Bjelovara o izradi Urbanističkog plana ‘Zona Lepirac’.
U konkretnom slučaju e-dražba za dva pašnjaka pod imenom Lepirac veličine 86.884 m2 i 11.779 m2 u katastarskoj općini Grada Bjelovara, a koja je krenula na dan 7. travnja u 00:00:00, završena je prošlog tjedna s naknadnim produžetkom predviđenog roka zbog zaprimanja, kako se navodi, valjanih ponuda predanih u posljednjih 10 minuta nadmetanja. Donijela je seriju zanimljivosti ali i otvorila pitanja vezano uz planove koji se tiču velikog zemljišta.
S jedne strane, jamčevinu je uplatio i jedan veliki poduzetnik – to je Jedinstvo Krapina, tvrtka u vlasništvu Josipa Mihalića, proizvođač kontejnerskih i modularnih objekata za škole, vrtiće, uredske i stambene zgrade, dok grupacija prema podacima iz 2019. ukupno ostvaruje više od pola milijarde kuna prihoda. No, u nadmetanju njihova ponuda je izbačena s obrazloženjem da je stigla prekasno zbog čega nisu niti licitirali te je odlukom suda već naloženo Fini da se uplaćena jamčevina vrati krapinskoj tvrtki. Iz krapinske tvrtke doznajemo da će se žaliti u slučaju da postoji takva mogućnost. Istodobno, u ovoj četvrtoj elektroničkoj javnoj dražbi, s minimalnom zakonskom cijenom od 1 kune i s dražbenim korakom koji je iznosio 20.000 kuna, izlicitirani je iznos najviše ponude koji glasi na 60.001 kn, odnosno preračunato to je oko 60 lipa po m2. Parcele su poznate još iz razdoblja prije 15-ak godina kao nesuđena lokacija za koju su prije izbijanja globalne financijske krize, iz tadašnje grupacije Pevec stizale najave projekta izgradnje poslovnog, trgovačkog, distribucijskog i servisnog centra Pevec – Lepirac u Bjelovaru, uključujući zapošljavanje nekoliko stotina radnika. Kao što je poznato, taj su projekt ‘potopila’ zaredala stečajna zbivanja, pa tako i kroz stečaj tvrtke Pevec proizvodnja, koji je za hrvatske pojmove brzo okončan (2012.), s time da blizu 10 hektara o kojima je riječ nikada nisu uspjeli postati dio dužnikove stečajne mase iz koje se namiruju vjerovnici.
Iz zakonskih razloga to nije bilo moguće: kao prepreka se pokazao još prije stečaja pokrenuti ovršni postupak koji je svojim ukupnim trajanjem čini se nekoliko puta nadmašio trajanje samog stečaja. I dok je prva kriza čak i kod nas konačno završila, prilike u vezi s tom imovinom na planu prodaje promijenile su se tek uoči izbijanja pandemije i nove krize, kroz ključne pravosudne slučajeve koji su svojim rješenjem oslobodili prostor za prodaju. Postignuti iznos od 60.001 kunu, iako zabilježen u Fininom sustavu, još nema službeni karakter, i u javnosti dostupnim evidencijama navodi se da je podatak o najvišem iznosu iz ove faze isključivo informativnog karaktera, kao i da konačnu odluku o prodajnoj cijeni i kupcu donosi nadležno tijelo, što znači Trgovački sud u Bjelovaru. Očekuje se da će slijedom predstojećih objava navedeno uskoro dobiti službenu formu, u sklopu koje će biti objavljeno i ime kupca, pa bi već tijekom proljeća moglo biti poznato koji je plan vezan uz ovu akviziciju, i u tom kontekstu je li posrijedi ulagač zainteresiran za pokretanje novih gospodarskih aktivnosti, ili nešto drugo.Kod navedenog raspleta čini se i da bi tijekom godine mogao biti zaključen stečajni postupak (koji je svoj nastavak dobio kroz mehanizam predviđenog rješenja kojim se to omogućuje za slučaj npr. naknadno pronađene imovine), s učinkom brisanja dužnika iz registra, kao što je to odavno slučaj originalnog stečaja Pevec proizvodnje. Naime, prema stečajnom upravitelju Branku Valentiću, ove su nekretnine ujedno zadnja imovina u vlasništvu stečajnog dužnika registriranog pod imenom Stečajna masa iza Pevec Proizvodnja u stečaju sa sjedištem u Virovitici.
Cijenu je odredilo tržište i ne možemo biti, kako se kaže, papskiji od Pepe, apostrofirajući zakonitost procedure konstatirao je upravitelj, koji još napominje da je po uobičajenoj praksi u stečajevima u medijima bilo oglašeno provođenje e-dražbi radi prodaje nekretnina, kao i da je osobno s time upoznao banku kao prvog razlučnog vjerovnika.
Odlukom Trgovačkog suda u Bjelovaru tijekom 2016. došlo je do nastavka stečajnog postupka, no uvjeti za prodaju stekli su se tek naknadno kroz okončanje određenih sudskih postupaka, kao i na osnovu sklopljene izvansudske nagodbe, nakon čega je uslijedilo brisanje založnog prava na dužnikovim nekretninama u korist založnog vjerovnika Croatia osiguranja. Imovina je tako rasterećena ovrhe te je stoga u zaključku bjelovarskog TS na kraju 2019. određena za prodaju, po modelu elektroničke javne dražbe kod Fine, kao i s utvrđenom vrijednošću nekretnina u iznosu od 25,070 milijuna kuna, koje su opterećene hipotekama u korist dva razlučna vjerovnika – Privredne banke Zagreb i Republike Hrvatske. I ovdje je postojala mogućnost da prvi razlučni vjerovnici u prednosnom redu mogu izjaviti da kupuju nekretninu i da stavljaju u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnog dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti nekretnine. Iz različitih razloga novo je rješenje u primjeni tijekom više od pet godina u određenoj mjeri postalo dio prakse, no u konkretnom slučaju nije došlo do izražaja. Tri kruga elektroničkog dražbovanja nisu polučila nikakav interes, a četvrti je doveo do navedenog rezultata. Potvrdi li se sve kroz sudsku proceduru, ono što u finalu predstoji tiče se još provođenja naknadne diobe iz navedenog iznosa kupovnine, iz kojeg će se djelomično namiriti kao prvi razlučni vjerovnik tek banka, iako s obzirom na postignutu cijenu više je posrijedi zadovoljavanje forme nego stvarni sadržaj, budući da njezina ukupna tražbina koja je osigurana razlučnim pravima na navedenim nekretninama znatno premašuje procijenjenu vrijednost vrijednost nekretnina, i moguće je odavno postala predmetom otpisa, dok krucijalno postaje što se planira s 10 hektara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu