Bivša crnogorska vlast koju je obnašala Demokratska partija socijalista (DPS) za poslednjih deset godina iz državnog proračuna potrošila je oko 25 milijuna eura na rješavanje stambenih pitanja 175 javnih dužnosnika i 405 nižih službenika, priopćila je Vanja Ćalović Marković, čelnica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokoj razini, prenosi Radio Slobodna Europa.

Nakon što je izgubila izbore, vlada DPS-a koju je vodio Duško Marković, za vrijeme tromjesečnog tehničkog mandata, do izbora nove vlade, dodijelila je 119 državnih stanova.

“To je nastavak prakse bivše vlasti koja je na taj način zbrinula najmanje 175 javnih dužnosnika od ukupno 580 osoba. Veliki dio dokumentacije o dodjeli stanova i kredita je uništen. Ali to nas neće spriječiti da doznamo gdje je otišao naš novac”, rekla je Vanja Ćalović Marković, koja je i izvršna direktorica MANS-a, nevladine organizacije koja se bavi istragama u slučajevima korupcije i organiziranog kriminala u Crnoj Gori.

Ona je dodala da je vlada suprotno zakonu dodjeljivala stanove čelnicima sudova, sucima i tužiteljima, te je podsjetila da se pravda sastoji iz dva dijela – da se država obešteti i da se kazne odgovorni zbog takvih odluka.

Uključen i veleposlanik

“Zato nije nimalo iznenađujuće da je Milivoje Katnić, glavni specijalni tužitelj, odbio kaznenu prijavu u slučaju stanova jer je on bio taj koji je u slučaju određenih tužitelja tražio da se primijeni nešto što je suprotno zakonu”, objasnila je Vanja Ćalović Marković.

Naime, Specijalno državno tužiteljstvo u rujnu 2019. odbacilo kaznenu prijavu protiv vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja, koja se bavila dodjelom stanova ne samo zaposlenima u izvršnoj vlasti, nego i u pravosuđu.

Jedan od primjera je i slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koja je od vladine Komisije tražila 30.000, a dobila 40.000 eura, od čega je trebala vratiti 8000. Ćalović Marković je objasnila da je u tom trenutku Medenica bila vlasnica kuće od 146 kvadrata i živjela sama s godišnjom plaćom većom od 40.000 eura. Dvije godine prije nego što je tražila kredit od vladine Komisije, Medenica je kćeri poklonila stan od 80 četvornih metara koji je ranije dobila od države.

Od tužitelja koji su dobili stanove izdvojeni su slučajevi specijalnog tužitelja Saša Čađenović, Lidije Vukčević i tužitelja Veselina Vučkovića iz Vrhovnog tužiteljstva.

Dritan Abazović,  potpredsjednik vlade, ocijenio je da je dodjela kredita po povoljnim uvjetima i stanova čelnicima pravosudnih tijela klasična korupcija. “Gdje na svijetu vlada može dodijeliti stanove sucima Ustavnog suda?”, rekao je Abazović. Objavljeni su podaci i za bivše ministre pravde i prosvjete Zorana Pažina i Damira Šehovića i Branislava Mićunovića, veleposlanika Crne Gore u Beogradu.

Branislav Mićunović je stan od 75 kvadrata u Podgorici dobio kao prostor za umjetničku djelatnost, a već tada je imao stan od 187 kvadrata, a njegova supruga poslovni prostor od 222 kvadrata. Stan od 75 kvadrata dobio je za 11.000 eura.

Damir Šehović, bivši ministar prosvjete, 2019. od vlade je dobio stan od 89 kvadrata za oko 23.000 eura.

Đukanović ništa ne zna

Na pitanje Radija Slobodna Europa da komentira nalaze Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokoj razini, Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, koji je i predsjednik DPS-a, rekao je novinarima da nema dovoljno informacije o tim navodima, ali da ih svakako treba provjeriti.

“Odgovorne za te odluke treba pitati o čemu se tu zapravo radi. Ne mogu pretpostaviti da je vlada tijekom svog punog ili tehničkog mandata uradila nešto što je nezakonito”, rekao je Đukanović, dodajući da ono što je medijski zanimljivo može biti potpuno zakonski utemeljeno.

Tema dodjele stanova dužnosnicima otvarana je i ranije. Nevladina organizacije KOD objavila je 2019. popis dužnosnika kojima je vlada Duška Markovića iz državnog proračuna, pod odličnim uvjetima, dodijelila stanove ili stambene kredite.

Na traženje oporbe i pod pritiskom javnosti, Marković je u kolovozu te godine skinuo oznaku tajnosti s popisa na kojem je bilo 95 povlaštenih dužnosnika, od čelnika sudstva i tužiteljstva do ministara i veleposlanika.Na aferu je reagirala i Europska komisija.

Johannes Hahn, tadašnji povjerenik za proširenje, najavio je da će EK pokrenuti pitanje dodjeljivanja stanova dužnosnicima i upozorio da se Crna Gora kao kandidat za članstvo obvezala na drukčija načela.