Trenutno najpopularnija stranka u Njemačkoj, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, priprema prilično radikalne ekonomske poteze, barem za njemačke standarde.

Kako piše Deutsche Welle, koja god stranka na rujanskim parlamentarnim izborima dobije priliku formirati vlast, imat će vrlo nezahvalan zadatak kada je riječ o ekonomskoj politici – preobrazbu gospodarske lokomotive Europe čiji ekonomski model temeljen na izvozu polako zastarijeva.

Naime, Njemačka u bliskoj budućnosti sve manje može računati na svoja dva glavna izvozna tržišta – Kinu i SAD.

Prednost od sedam posto

Kinesko gospodarstvo sve je samodostatnije, dok američka administracija signalizira kako neće ukinuti mnogo od protekcionističkih mjera uvedenih za mandata Donalda Trumpa. Ovotjedna anketa Forsa/RTL/n-tv pokazuje da je stranka Zelenih preuzela vodstvo i sada ima sedam posto veću podršku birača od konzervativne Kršćansko demokratske unije (CDU) sadašnje kancelarke Angele Merkel.

Ako Zeleni uspiju održati prednost do rujna, imat će priliku sudjelovati u koalicijskoj vladi i vjerojatno postaviti svoju kandidatkinju za kancelarku, Annalenu Bärbock. Golemi skok popularnosti njemačkih Zelenih u posljednjih godinu dana postavio je pitanje može li ta stranka – tradicionalno primarno fokusirana na ekološka pitanja – biti dovoljno pragmatična za pokretanje obnove ekonomskih temelja zemlje.

Odgovor na to pitanje stoji na 137 stranica ekonomskog programa te stranke. No, program nudi neka rješenja koja su praktički ekonomske “tabu teme” u Njemačkoj. To prije svega vrijedi za takozvanu “dužničku kočnicu”.

Radi se o odredbi ugrađenoj u njemački Temeljni zakon – kako se službeno naziva Ustav – a koja priječi svaku vladu u prekomjernom zaduživanju zemlje. Iako je vlada kancelarke Merkel privremeno suspendirala tu odredbu kako bi financirala troškove koje je gospodarstvu donijela pandemija koronavirusa, najavila je povratak uravnoteženom proračunu već 2022. godine.

Zeleni pak smatraju da je trenutno okružje vrlo niskih kamatnih stopa predobra prilika da bi se propustila. Novi i jeftini krediti omogućili bi daleko veća ulaganja u zeleno gospodarstvo, pa stranka najavljuje ulaganje 500 milijardi eura tijekom ovog desetljeća u “socioekološku transformaciju” gospodarstva. Ova ulaganja trebala bi ublažiti posljedice prelaska na elektromobilnost.

Naime, proizvodnja električnih automobila zbog velikog porasta automatizacije i robotizacije učinit će nepotrebnima 400.000 njemačkih radnika u autoindustriji tijekom idućeg desetljeća. Zeleni obećavaju nova radna mjesta koje će stvoriti energetska i digitalna transformacija.

Inovativne startupe te razvoj i istraživanje financijski bi podržavali novi fondovi rizičnog kapitala čije bi osnivanje potaknula vlada.

Međutim, dio analitičara ocjenjuje da će divovski plan javne potrošnje njemački izvoz učiniti manje konkurentnim. S druge strane, protivljenje nekim energetskim projektima iz ideoloških razloga, poput plinovoda Sjeverni tok 2, riskira sukob Berlina i Moskve.

Drugo osjetljivo pitanje je uvođenje poreza na imovinu bogataša što bi, zajedno s 50 posto višim socijalnim transferima, trebalo ublažiti nejednakost. Zeleni predlažu da se imovina vrednija od dva milijuna eura oporezuje po stopi od 1 posto.

Prijedlog porezne politike sugerira da će stranka ukinuti mogućnost kompanijama da neke troškove poslovanja prikazuju kao osnovicu za poreznu olakšicu. Osim bogatih, “zelene porezne škare” zahvatile bi i građane koji zarađuju više od 100.000 eura godišnje kroz povećanje poreza na dohodak.

Nijemci koji zarađuju više od 250.000 eura godišnje plaćali bi porez po najvišoj stopi od 48, a ne 42 posto. S druge strane, prosječna primanja bila bi manje oporezivana, najavljuju Zeleni.

Pravo na rad od doma

Kad je već riječ o plaćama, stranka predlaže povećanje zakonski minimalne satnice sa 9,40 na 12 eura. U zakon o radu uvela bi se i odredba o pravu na rad od kuće, a radnici bi imali mogućnost smanjenja tjednih radnih sati sa 40 na 30.

Zeleni žele povećati i rodnu uključenost u njemačkom društvu, a na razini kompanija to bi značilo da najmanje trećinu mjesta u upravama kompanija uvrštenih na burzi moraju popunjavati žene.

Annalena Bärbock i Robert Habeck/REUTERS

Kako i priliči Zelenima, najambicioznije ciljeve postavili su po pitanju smanjenja stakleničkih plinova. Umjesto sadašnjih 55 posto, stranka želi da Njemačka smanji emisiju ugljičnog dioksida za 70 posto do 2030. godine.

To bi značilo da bi se prihodi od poreza na emisije ugljičnog dioksida – uvedenog u siječnju – više nego udvostručili do 2023. godine. Najveći teret podnijele bi kompanije i, naravno, vlasnici automobila.

Zeleni najavljuju i ubrzanje ulaganja u obnovljivu energiju, ne samo u proizvodnji struje te obećavaju da će siromašniji Nijemci manje mjesečno izdvajati za energiju.

Nakon 2030. u Njemačkoj bi se smjelo registrirati samo vozilo s nultom emisijom ispušnih plinova, stoji u ekonomskom programu. K tome, zrakoplovni letovi na kratke relacije trebali bi postati suvišni kroz veće poticanje željezničkog prijevoza.

Stranka planira značajno proširenje željezničkog prometa te promoviranje turizma koji je “prijateljskiji” prema okolišu.