Javni bilježnici će postati povjerenici sudova kada se za to ostvare zakonske pretpostavke. Sustav elektroničke ovrhe uspostavit će se putem Općinskih sudova, međutim u tu svrhu Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa mora donijeti posebne podzakonske propise kojima će se urediti elektronička komunikacija. Ovrhe bi se po tom modelu trebale ravnomjerno raspoređivati javnim bilježnicima u rad.

Navodi to predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier, i uz najavu uspostave važnih javnih registara u intervjuu za Poslovni dnevnik objašnjava koja su sve nova kretanja pod utjecajem pandemije u području bilježničkih usluga te predstavlja model po kojem se pravni promet nekretnina može (čini se i da bi to moralo doći na red), sve u cilju postizanja pravne sigurnosti, staviti pod nadzor.

Kako u ‘novo normalno’ vrijeme funkcionira hrvatski notarijat? 

Hrvatski notarijat je i u vrijeme pandemije ostao nezaobilazan preventivni mehanizam pravosudnog sustava, ali i mehanizam rasterećenja sudova u ovršnim i ostavinskim predmetima. Javni bilježnici uvelike rasterećuju sudove, obzirom na to da privatne isprave koje solemniziraju, ili isprave koje sačine u formi javnobilježničkog akta odgovaraju najvišim standardima pravne sigurnosti.

Možete li precizirati što se sve mora učiniti i dodatno istaknuti zašto je ova uloga svima važna?

Javni bilježnik u postupku solemnizacije privatne isprave utvrđuje je li pravni posao sklopljen u propisanoj formi te strankama objašnjava pravne posljedice pravnog posla. Usto, prilikom solemnizacije mora ispitati i jesu li stranke sposobne poduzeti pravni posao, jesu li na poduzimanje pravnog posla ovlaštene te je li sadržaj pravnog posla odraz njihove prave volje.

Utvrđivanje navedenih elemenata je jamstvo pravne sigurnosti, preventiv sporovima i osnov za održavanje pravnog posla na snazi. S obzirom na to da javni bilježnik odgovara za sadržaj isprave, upozorit će stranke na izjave koje su dvosmislene, nejasne, nerazgovijetne te bi kao takve mogle biti povod sporovima. Ti najviši standardi zadržani su i za vrijeme pandemije, jer je javnobilježnička služba u kontinuitetu bila dostupna svim građanima RH.

Koja su nova kretanja u pandemiji kad je riječ o suradnji sa zemljišnoknjižnim odjelima?

Za vrijeme epidemije značajno je porastao broj elektroničkih prijedloga za upis u zemljišne knjige. S jedne strane građani su bili motivirani nepovoljnom epidemiološkom slikom, ograničenom mogućnošću kretanja ili skraćenog rada gruntovnice za vrijeme pandemije, a s druge strane relativno niskom javnobilježničkom naknadom za provedbu upisa u gruntovnicu elektronskim putem.

Danas je postalo nezaobilazno da stranke prilikom ovjere darovnih ili kupoprodajnih ugovora automatizmom traženjihovu provedbu elektronskim putem, kao i po solemnizaciji ugovora o kreditu kada traže elektronski upis založnog prava. Za realizaciju ugovora o kreditu građani tako po brzom postupku mogu ishoditi uknjižbu založnih prava na nekretninama, a po uknjižbi dobiti digitalnim putem rješenje suda te e-potpisom izvadak iz zemljišne knjige kod javnog bilježnika. Javni bilježnici takvu uslugu odrađuju profesionalno i točno, a svoj su sustav sa sustavom zemljišnih knjiga povezali u veljači 2020.

Što se može reći glede suradnje s drugim tijelima, naročito u dijelu obveza propisanih glede poreza ili sprječavanja pranja novca?

U vrijeme pandemije javni bilježnici obavljaju e-komunikaciju i sa sudskim registrom za potrebe upisa osnivanja d.o.o.-a i j.d.o.o.-a u sudski registar, potom s Poreznom upravom i jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Po pitanju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma valja ukazati da se ugovori o pravnom prometu nekretnina dostavljaju po službenoj dužnosti na znanje Poreznoj upravi. Javni bilježnici prilikom ovjere potpisa ne ulaze u sadržaj ugovora, te je trenutačno pravni promet nekretnina poprilično bez nadzora, tim više što su sastavljači ugovora uglavnom nepoznati, dok nadripisari i svi koji su to u mogućnosti činiti, to rade neprijavljeno, tj. bez prijavljivanja porezne obveze.

Na navedeni način nije moguće kontrolirati podrijetlo novca, već se otvara mogućnost pranju novca upravo kroz kupovinu nekretnina bez kontrole. Jedini način da se pravno područje nekretnina stavi pod nadzor je taj da se područje pravnog prometa nekretnina prenese u nadležnost pravnih profesionalaca, javnih bilježnika i odvjetnika, odnosno da se uknjižba u zemljišne knjige provodi temeljem isprava sačinjenih u formi javnobilježničkog akta ili solemniziranih isprava.

Koji su vaši ciljevi za naredno razdoblje?

Cilj je stjecanje novih kompetencija, a u skladu s komparativnim iskustvima europskih pravnih tradicija, prvenstveno Njemačke i Austrije, i to u području vezanom za nekretnine i izvanparnične postupke koje nadležnosti predstavljaju izvorne bilježničke kompetencije u svim pravno naprednim sustavima. U skoroj budućnosti nastojat ćemo uspostaviti registar punomoći, registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i nastaviti daljnju digitalizaciju službe, osobito uvođenjem mogućnosti rada na daljinu, pogotovo vezano na europske direktive i pravo trgovačkih društava.

Posebno nastojimo unaprijediti pravne institute i mehanizme zaštite ranjivih skupina građana kao što su to primjerice osobe pod skrbništvom te malodobne osobe.

Svakako je prioritet i nastaviti suradnju s Vijećem notarijata EU, kao i javnobilježničkim komorama iz država koje imaju najbolje uređene pravne sustave, kako bismo i u našoj domovini poboljšali pravni sustav u dijelu u kojem radimo, na korist građana i gospodarstva.

Koja su vaša očekivanja od novog Zakona o bilježništvu za koji će tijekom godine započeti procedura izmjena?

Očekujem moderan zakon, odnosno da će zakonodavac pronaći rješenja koja su odraz današnjeg vremena i potreba da se i u digitalnom svijetu očuva pravna sigurnost, zbog pravne kvalitete javnobilježničke službe, prije svega nepristrano savjetovanje stranaka i utvrđivanje njihove prave i ozbiljne volje te identiteta.