Dogovorom o otplatnom planu za dug veledrogerijama od 6,5 milijardi kuna Vlada je barem do kraja godine otklonila nove drame vezane uz isporuke lijekova i financijske dubioze zdravstvenog sustava.

Uz tri mjesečne tranše po 900 milijuna kuna, od kojih bi se prve dvije (travanjska i svibanjska) trebale isplatiti kroz proračunske preraspodjele, prije sredine godine predviđen je i rebalans.

Pritom je u lipnju za bolnice i ljekarne predviđena jednokratna injekcija (760 plus 135 milijuna), kojom bi se njihovi rokovi plaćanja trebali svesti na 180 odnosno 120 dana.

Ideja je da se u ostatku godine ti rokovi plaćanja održavaju, a da se u međuvremenu osmisle reformski iskoraci kojima će se obuzdati nova kumuliranja obveza i za preostali dug rokovi svesti unutar 60 dana.

Iznoseći proračunsku dimenziju aktualnih transfera ministar financija Zdravko Marić jučer je podcrtao kako će se novac za podmirenje duga veledrogerijama naći u proračunskim preraspodjelama i rebalansu. Dakle, samo djelomično dogovor o saniranju dugova povećat će planirani deficit.

Ako je suditi prema njegovu objašnjenju vezanom uz još jedan nemali i neplanirani proračunski trošak, onaj za tzv. Covid-dodatak za umirovljenike, ni to ne bi trebalo narušiti planove o povratku deficita opće države u okvire Maastrichtskih tri posto BDP-a, što je Vladi ponajprije važno kao jedan od parametara za projekt uvođenja eura.

Za Covid-dodatak, naime, namjera je da se sredstva osiguraju “suradnjom resora i uštedama”. Tu, međutim, nije kraj povećanjima rashoda i izdataka koji nisu ucrtani u ovogodišnji državni proračun. Marić je, naime, nedavno u vezi s proračunom, uz ocjenu da se on puni zadovoljavajuće u odnosu na plan, istaknuo kako nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost ponajprije na rashodnoj strani proračuna.

A uz potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te problematiku zdravstva, podsjetio je tada da se moraju pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, kao i za moguće isplate po sudskim presudama po tužbama javnih službi.

Slijedom sporazuma sa sindikatima, spomenuto je povećanje osnovica u primjeni od početka ove godine, ali nije “ušlo” u proračunske planove. Ministar je i s tim u vezi poručio kako se nada da će “proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća”.

Kako bilo, osim Nacionalnog plana oporavka do kraja mjeseca Vlada će izraditi i EK proslijediti i program konvergencije s makroekonomskim i fiskalnim projekcijama. One bi trebale uključiti i spomenute izvjesne, a prvotno neplanirane rashode i izdatke, uključujući i one za saniranje dugova u zdravstvu, plaće i Covid-dodatak.

Ministar Marić je u vezi s novim projekcijama jučer najavio kako će procjene kretanja BDP-a “vjerojatno biti podignute na više, uz nižu ciljanu razinu proračunskog deficita”.

Uz posezanje za preslagivanjima i uštedama unuta proračuna (i eventualno mogućim malo boljim ostvarenjem prihoda u odnosu na prvotne planove), važan dio formule kako uz sve spomenute rashodne stavke ipak ostati u okvirima fiskalnog deficita od tri posto BDP-a očito je pronađen u – povećanju nazivnika (BDP-a).

Na tragu HNB-a, ne i MMF-a

Koliko je izgledno da će se ove godine i dogoditi veći gospodarski rast od 5 posto koliko se predviđa u još aktualnim službenim projekcijama, nitko ne zna. Ostaje primijetiti da se, primjerice, u posljednjim prognozama MMF-a povoljniji scenarij ne predviđa. No, u Hrvatskoj narodnoj banci, čini se, dijele procjene Vlade o nešto višoj stopi rasta BDP-a.

Savjet HNB-a na prošlotjednoj je sjednici revidirao projekciju BDP-a naviše, objašnjavajući to “razmjerno povoljnim recentnim pokazateljima gospodarske aktivnosti”.

Za 2021. u središnjoj banci tako sada očekuju rast od 5,9 posto. Pritom računaju na snažniji oporavak domaće potražnje, a očekivanja što se tiče rasta inozemne nešto su, kažu, ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima, kao i razmjerno sporog procjepljivanja.

Ipak, u HNB-u su uz tu reviziju očekivanog rasta naglasili kako je prate “naglašeniji negativni rizici” koji se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.

Uz optimističniji osnovni scenarij ponudili su i pesimistični, prema kojemu bi utjecaj znatno nepovoljnije epidemiološke situacije u Hrvatskoj i svijetu na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu rezultirao u u tom nepovoljnom scenariju rastom od samo 2,8 posto.

Kad je pak riječ o skorim značajnim isplatama, uz one za dugove zdravstva i umirovljenke uskoro slijede i povrati poreza pšo olakšicama za mlade.

Prema novim, ažuriranim procjenama efekta olakšica za mlade, za oko 130 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina za dva-tri mjeseca predstoji povrat po plaćenom porezu na dohodak od ukupno oko 640 milijuna kuna.

Briga lokalaca

Doduše, to je briga lokalnih vlasti, a i nije stavka koja je neplanirano iskrsnula. Kao jedna od demografskih ta je mjera donesena još u sklopu posljednjeg paketa poreznih promjena donesenom prije pandemije. Već tada je naglašeno kako za taj dio promjena u okviru oporezivanja dohodaka za lokalne jedinice nisu predviđene kompenzacije.

Drugim riječima, s tim su trebali računati u svojim proračunima za 2021., premda su se u planiranju tih obveza u nedostatku jasne slike morali osloniti na simulacije.