Fotonapon je danas integralni dio arhitekture koja služi okolišu i ljudima. Pojašnjava to Ivan Špoljarec, direktor tvrtke Alu-kon iz Svetog Ivana Zeline koja se bavi aluminijsko-staklenim konstrukcijama i fasadama.

“S novim vrstama fotonaponskih ćelija moguće je konstruirati lagane prozračne krovove i fasade, koji propuštaju dnevno svjetlo i sastavni su dio konstrukcije. Sustav ne ograničava izbor osnovnih materijala i vrsta zgrade, a fasada se može ugraditi na novogradnji ili pri obnovi.

Sam segment fotonaponskih sustava dugi je niz godina u interesu vlasnika i prije desetak godina počelo je proučavanje koncepta samoodrživosti povezane uz fasadne sustave, ali naš je fokus uvijek prvenstveno na izvođenju fasada prema zahtjevu klijenata, koji kod nas još uvijek nisu toliko fokusirani na fotonapon”, kaže Špoljarec.

No, dodaje da se unazad nekoliko godina i taj fokus povećava te je i ova tvrtka intenzivnije počela učiti i razvijati tehnologiju integracije fotonaponskih sustava u staklene fasade.

“Na projektu Sveučilišnog kampusa u Osijeku dobili smo i priliku odraditi jedan veliki projekt gdje će se studentski dom kroz staklo na fasadi djelomično opskrbljivati energijom.

Nadamo se da je ovo samo početak ovakvog načina gradnje kod nas. Vjerujemo da ćemo kroz godine dalje razvijati ovaj sustav i sa svakom zgradom ostvarivati sve veće uštede, povećavati razinu samoodrživosti građevina i smanjivati utjecaj na okoliš”, ističe direktor ove metalurške tvrtke iz okolice Zagreba.

Specifično područje u graditeljstvu

Alu-kon je nastao prije 30 godina kao malo obiteljsko poduzeće proizašlo iz obrtničke radionice Andrije Špoljareca. Od početka vlasnik je prepoznao aluminij kao materijal koji ima veliki potencijal u građevinskoj industriji, što se vidi po razvoju aluminijskih sustava danas i njihovoj širokoj primjeni u izgradnji poslovnih i stambenih zgrada.

Kako pojašnjavaju u zelinskoj tvrtki, aluminij je, kao materijal za izradu stolarije i bravarije, neophodan u modernoj arhitekturi zbog svojih izvrsnih mehaničkih, toplinskih i antikorozivnih svojstava. Postupno se povećavao broj zaposlenih, izvodili su se sve zahtjevniji projekti, uvodile nove tehnologije i proširivao proizvodni asortiman i kapacitet.

Tvrtka koja zapošljava 45 ljudi gradila je i prve tzv. spider fasade u Hrvatskoj/Željko Hladika/Pixsell

Poduzeće danas zapošljava 45 ljudi, koji uključuju i desetak visokoobrazovanih projektanata, voditelja odjela i konstruktora, te desetak majstora montera i bravara. Kako pojašnjava Špoljarec, razrada projekata radi se u vlastitom odjelu gdje iskusni inženjeri projektiraju, razrađuju i prate izvođenje radova od početka do završetka.

“Alu-kon tim spaja inženjere koji imaju više od deset godina iskustva u području navedenog proizvodnog programa s mladim, vještim, visokoobrazovanim i ambicioznim inženjerima.

Aktivno se radi na uvođenju nove generacije u poslovanje, organizaciji mentorstva između zaposlenika s dugogodišnjim iskustvom u struci i mladih kolega koji ovo specifično područje u graditeljstvu ne mogu u potpunosti svladati ni na jednom učilištu koje trenutačno postoji u Hrvatskoj”, pojašnjava ovaj menadžer.

Više od 300 projekata

Na njihovoj referentnoj listi našlo se više od 300 projekata u segmentu aluminijsko-staklenih fasada i aluminijske stolarije.

“Alu-kon je sudjelovao u izgradnji velikih i zahtjevnih projekata poput trgovačkog centra Avenue Mall u Zagrebu, a što je prva element fasada u Hrvatskoj. Tu je i izgradnja prve spider fasade na poslovnoj zgradi na Savskoj cesti, zagrebačka Arena, hotel Antunović, zgrada Privredne banke u Radničkoj, Poslovni centar Zaprudski otok, Studentski kampus u Varaždinu, SEECEL Zagreb…

Svakako je naš najveći projekt Poslovni kompleks Green Gold i hotel Double Tree by Hilton, za koji je projektantski tim razradio i vlastite sustave aluminijskih profila i spider sustav, koje i danas koristimo na nekim projektima”, kaže Špoljarec.

Tvrtka je dosad bila fokusirana isključivo na domaće tržite no ističu da im je planove za izlazak na europsko tržište malo poremetila korona kriza u smislu smanjenog obujma gradnje, ali i izostanka specijaliziranih sajmova na kojima bi se mogli predstaviti i stupiti u kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima.