Digitalizacija i napredak zemalja članica Europske unije u digitalizaciji mjeri se indeksom digitalnog gospodarstva i društva koji se sastoji od pet dimenzija: povezivost (fiksni i mobilni širokopojasni pristup i cijene, ljudski kapital (upotreba interneta, osnovne i napredne digitalne vještine), upotreba internetskih usluga (koliko se građani služe internetskim sadržajem i sudjeluju u komunikaciji ili transakcijama na internetu), integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina) i digitalne javne usluge (e-uprava i e-zdravstvo).

Pogledamo li najnovije dostupne podatke s Eurostata možemo zaključiti da se EU snažno digitalizira, iako postoje velike razlike među državama članicama.

Najdalje su stigle skandinavske zemlje, dok mediteranske i istočnoeuropske članice dosta kaskaju.

Hrvatska je negdje u zlatnoj sredini, iako je prema jednom istraživanju čak i vodeća, i to prema razini informatičkih vještina mladih (16-24. godine).

Iako prema podacima DZS-a pristup internetu ima 94 posto hrvatskih tvrtki, pomalo zabrinjava podatak pa polovica ima brzinu interneta manju od 30 Mbps.