Na konferenciji DTC 2021 – Pametne industrije i digitalna transformacija, održana je i panel diskusija na temu kako poduzeća i gospodarske asocijacije surađuju s Vladom i akademskom zajednicom u digitalnoj transformaciji i 4. industrijskoj revoluciji.
Prof. dr. Slavko Vidović iz Smart Industry Technologies d.o.o, ujedno organizator konferencije, istaknuo je kako je Hrvatskoj potreban sinkronicitet i poštivanje organizacijske kako bi se radilo prema donesenom planu i učilo na greškama.
Prof. dr. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu objasnio je da razvoj Smart Industry modela znači stvaranje infrastrukture u kojoj i malo i srednje poduzeće može eksperimentirati s tehnologijama za boljitak tih poduzeća.
“Ta poduzeća trebaju najprije promijeniti mindset i povećavati apsorpcijske mogućnosti, odnosno ljudski kapital. Važno je osvijestiti da su neke stvari javno dostupne i da ih treba koristiti na principu dijeljenja, počevši od otvorenih podataka. Važna je suradnja privatnog i javnog sektora kao jednog od modaliteta stvaranja konkurentnosti prema SAD-u i Kini”, istaknuo je Vrček.
Podaci kao najvažniji resurs
Dr. Stjepan Sučić iz tvrtke Končak KET kaže kako u tvrtki stvaraju strategije za sljedeći četiri godine, a jedna od sastavnica je korištenje digitala kao koncepta kroz sve pojedine strukture unutar samog proizvodnog portfelja Končara.
“Digitalna transformacija postaje temelj za napredak. Podaci postaju najvažniji resurs u transformaciji poduzeća, pri čemu koristimo monitoring senzoriku za prikupljanje. Važno je da podatkovni-informacijski sloj bude baza za sva digitalna rješenja i aplikacije; to je strateški smjer digitalizacije”, rekao je Sučić.
Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kaže da njegovo Ministarstvo mora pratiti kako stvoriti ekosustav da dobre tvrtke budu što bolje i da se više integriraju u gospodarske tokove na europskoj i svjetskoj razini, dok s druge strane moramo premostiti situaciju u kojoj se nalaze poduzeća koja lošije stoje.
“Jedan aspekt je promjena poslovnog modela u velikim sustavima, primjerice pomoć Đuri Đakoviću pri povećanju stupnja digitalizacije. Znamo koji su naši potencijali sljedećih godina. Ne možemo bez suradnje između Vlade, akademije i privatnog sektora, s većim naglaskom na privatni sektor koji mora implementirati rješenja i Vlade i akademije”, smatra Blažinović. Goran Marković iz InfoDoma kaže da su mladi talenti danas nestrpljivi i više vjeruju svojim prijateljima, na čemu treba raditi.
Vođeni time, u protekle dvije godine InfoDom je radio s FOI-jem na projektu na kojem su razvijali rješenja koja pomažu da se korisnički aspekt bolje prati i mapira kroz informacijske sustave, odnosno da prepoznaju trenutak u kojem korisnici nisu zadovoljni.
Privlačenje stručnjaka
Zamjenik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković Hrvoje Matezović kaže kako je pandemija promijenila način života, ali i gospodarstvo, no da su nove tehnologije i određene mjere pokazale da se stvara dvosmjerna suradnja između lokalnih uprava u privlačenju stručnjaka, znanstvenika i akademika, a čime se tako privlače i mladi talenti.
U panel se uključio i Mladen Mrvelj iz Teledoma (InfoDom) koji je rekao kako je ključno vidjeti kako održati poslovanje, distribuirati robu, pristupiti kupcima i održati školstvo, ali da je važan i aspekt prilagodbe kako efikasno reagirati na pojavu bilo koje krize, o čemu su proveli i studije.
Ranko Smokvina iz InfoExperta kaže da bi u Hrvatskoj najlakše primjenjivi bili tzv. digitalni blizanci. Mislav Malenica iz udruge CroAI naglasio je kako je potrebno što više kulture dijaloga na teme s konferencije kako bi rasla razina svijesti, no da pritom treba što više u to uključiti mlade i studente “jer se o inovacijama raspravlja bez onih koji će biti ti koji će inovirati”.
