Čini se da će odlasci liječniku i njihovi dolasci nama doma postati prošlost i kad prođu opasnosti i rizici od koronaviruse, jer virtualne “vizite” su nam se toliko omilile da će biti sveprisutna praksa.

I za klinička ispitivanja online

Barem je tako s onima koji su je iskusili tijekom pandemije unazad nešto više od godine dana, a čak 91% njih opet bi koristilo upravo digitalna skrb nauštrb osobnih posjeta, a među onima koji je nisu koristili 58% bi ovakav oblik komunikacije s medicinskom osobljem – uzeo u obzir.

Prema rezultatima PwC-ove analize Global Top Health Industry Issues za 2021., koja je obuhvatila anketiranje više od 10.000 potrošača u 10 zemalja tijekom siječnja, nazire se velika promjena trenda u vezi konzumiranja zdravstvene skrbi – mnogi su potrošači otvoreni za interakciju sa sustavom zdravstva preko digitalnih kanala i platformi, unatoč tome što će s nestankom pandemije (kad bude) moći opet navraćati u dom zdravlja, bolnicu…

“Sudionici ankete ukazali su na postojanje velikog interesa za virtualne mogućnosti raznih vrsta skrbi – od početne procjene stanja ili bolesti do brige o kroničnim bolestima. 91% ispitanika koji su koristili video postavke virtualne skrbi ponovno bi to učinili umjesto osobnog posjeta, dok bi 58% onih koji prethodno nisu koristili video virtualnu njegu razmotrilo njezinu upotrebu”, ponavljaju analitičari PwC-a glavne nalaze istraživanja, spominjući i da bi 66% ispitanih bilo spremno sudjelovati u u kliničkim ispitivanjima s digitalnim alatima, daljinskim nadzorom pacijenta i virtualnim interakcijama.

Svidjelo im se, naime, što su se ugodno osjećali upotrebljavajući tehnologiju za dostavljanje podataka ili sudjelujući u virtualnim intervjuima s istraživačkim timom, te primjenjujući uređaje za daljinsko praćenje zdravlja.

Promjena trendova

No, takva volja anketiranih, kao pacijenata, zahtijevat će i angažman druge strane, jer, kako zapažaju analitičari, “prijelaz na virtualnu skrb morat će ispravno oblikovati iskustvo liječnika i pacijenta – opremanjem davatelja zdravstvenih usluga potrebnim kliničkim alatima kako bi bili učinkoviti u liječenju i stvaranjem sigurne, prikladne interakcije.

Neke bi specijalnosti, uključujući brigu o kroničnim bolestima i o mentalnom zdravlju, mogle biti prikladnije za virtualnu skrb”.

Iz svega se mogu oblikovati četiri trenda za koje stručnjaci PwC-a, nakon razgovora s vodećim farmaceutskim kompanijama i zdravstvenim službama, mogu tvrditi da će nastaviti rasti u sljedećih godinu do dvije: uspostavljanje ravnoteže između virtualne i kliničke skrbi uživo; iskorištavanje podatkovne analitike; razvoj kliničkih ispitivanja koji uključuju digitalne i virtualne alate otvara pristup raznovrsnijim skupinama pacijenata te izgradnja elastičnosti lanca opskrbe uz povećanje korištenja naprednih tehnologija koje čini proizvodne mreže učinkovitijima, s većim viškovima i fleksibilnijima u proizvodnji.

“Od digitalne njege do bolje suradnje u razmjeni podataka i interoperabilnosti do ubrzanih inovacija u tretmanima poput pionirske upotrebe mRNA u cjepivu, imamo potencijal za nov pristup zdravstvenoj zaštiti i rješavanju izazova zdravstvene nepravednosti, prekomjernih troškova i poboljšanje iskustva pacijenta.

Primjena ovih tehnologija i novih načina rada pomoći će u stvaranju modela pružanja zaštite koji su otporniji, dinamičniji, učinkovitiji i pristupačniji”, poručuje Ron Chopoorian, globalni voditelj usluga za zdravstvenu industriju iz američkog PwC-a.