Rezultat hrvatskih izvoznika u prva dva ovogodišnja mjeseca, prema preliminarnim podacima DZS-a, za 3,3% je slabiji nego u isto vrijeme prošle godine, kada još nije bilo udara pandemije i zatvaranja naših glavnih tržišta.

To je i razdoblje u kojemu je hrvatski izvoz na godišnjoj razini dosegnuo svoju najvišu razinu. Lani je u prva dva mjeseca izvoz bio 2,449 milijarde eura, a ove godine 2,385 milijardi, oko 64 milijuna manje. Oporavak koji je nakon velikog zastoja uzrokovanog koronom započeo potkraj prošle godine tako ipak bilježi nastavak, što pokazuje i podatak da je ostvareni rezultat bolji nego u prva dva mjeseca 2019., kada je izvezeno roba vrijednosti 2,321 milijardi eura.

A kako je uvoz značajnije pao, ukupnu sliku ovogodišnje izvozne statistike popunjava i rast pokrivenosti uvoza izvozom, koja se digla na 64%, što je za početak godine najmanji deficit robne razmjene u posljednja dva desetljeća.

Iz detaljnije obrađenih podataka DZS-a za prvi mjesec, vidljivo je da se bolji rezultat ostvaruje u poljoprivredi, uz solidnu prehrambenu industriju koja je zadržala istu razinu izvoza, a najviše u siječnju odskače farmaceutska industrija, koja je na druga tržišta plasirala čak 50% više nego godinu ranije.

Ta je proizvodnja s koronom obustavila prodaju izvan granica i fokusirala se na domaće kupce, no potkraj godine izvoz je snažno porastao i godina je bila obilježena povećanjem u odnosu na pretkriznu 2019., a ovogodišnji početak godine za farmaceute je, uz iznimku 2017., dosad najbolje ostvarenje. Izvezli su više od 90 milijuna eura vrijednih proizvoda.

Primjetan skok (64%) bilježi i izvoz opskrbe vodom i gospodarenjem otpadom, koji je u siječnju prešao 31 milijuna eura, a bolji je rezultat zabilježila i duhanska industrija. Problemi se nastavljaju za tekstilnu i industriju odjeće, kože, preradu drva, a neznatno je slabiji izvoz namještaja.

Na svim glavnim tržištima – Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, BiH, Mađarskoj i Austriji, izvoz je bio manji nego u lanjskom siječnju, a skok se ostvaruje na tržištu SAD-a, gdje je već lani ostvaren rast, a u siječnju je rezultat bio 62% bolji, te je s ostvarenih 57 milijuna eura SAD pretekao Srbiju, premda je i izvoz u Srbiju ostvario solidan rast na godišnjoj razini.

SAD je u siječnju bio sedmo hrvatsko izvozno tržište, a taj rast najviše je zasluga izvoza oružja i lijekova. Siječanj je donio primjetno veće izvozne poslove u još nekoliko zemalja, primjerice u Rusiji, Rumunjskoj, Turskoj, a nastavlja se i trend rasta u Švicarsku.

Među zemljama na kojima se naši proizvođači sve teže probijaju do kupaca posebno se izdvaja Kina, gdje je još i znatno prije korone bilježen izvozni pad, a sada se on nastavlja ( u siječnju je izvezeno 5,7 milijuna eura, gotovo 20% manje), dok s druge strane uvoz nastavio snažno rasti (77 milijuna eura, rast od 23%).

Uvoz sa svih glavnih tržišta, koja su ujedno i glavna izvozna tržišta, ima negativan predznak, a iznimka je BiH. U siječnju je uvoz gotovo svih roba inače zabilježio pad, pa i farmaceutskih proizvoda, a izdvajaju se tek električni strojevi, gotovi metalni proizvodi i proizvodi od guma.

Prvi put od našeg ulaska u EU, od kada se otvorilo tržište za hrvatske proizvode, pada izvoz u Veliku Britaniju, s kojom je, nakon Brexita, robna razmjena i s ostalim članicama EU, blago rečeno poremećena. Hrvatski izvoz u Britaniju u siječnju je iznosio 10 milijuna eura, oko 45% manje nego godinu ranije, dok je iz te bivše članice EU uvoz splasnuo za čak 84%, na tek 3 milijuna eura.