Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak izjavio je u četvrtak kako se nastavljaju sve aktivnosti vezano uz cijepljenje, pa i s AstraZenecom, a komentirajući predstojeće lokalne izbore u svibnju, rekao je da izbori ne donose značajan dodatni rizik.

Capak je u večerašnjem Dnevniku HTV-a poručivši kako je generalni rizik od nuspojava puno manji od dobrobiti koje se dobivaju cijepljenjem AstraZenecinim cjepivom protiv Covida-19.

Rijetka, ali moguća ozbiljna nuspojava

Kako prepoznati krvne ugruške i kada se treba javiti liječniku?

Kaže kako se stopa odbijanja cijepljenjem AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj mijenja od mjesta do mjesta i od dana do dana.

“Imamo pozive od većine županija da što više cjepiva AstraZenece uputimo na teren jer se ljudi žele cijepiti i AstraZenecom, kao i svim drugim cjepivima”, dodao je.

Komentirao je neke kontroverze koje prate AstraZenecino cjepivo glede povezanosti s mogućim rizikom od zgrušavanja krvi. Napomenuo je da je moguća povezanost vrlo rijetka, ali da je dobrobit od cijepljenja daleko veća.

Svaki 45. oboljeli umre od COVID-a. To je puno veći problem nego što su tromboembolijski događaji, rekao je Capak, naglasivši kako u Hrvatskoj nismo imali takvih događaja kakve je EMA razmatrala.

“Mi smo imali nekih poremećaja zgrušavanja, ali ti poremećaji nisu bili slični ovima koje je EMA razmatrala i mi nemamo na temelju čega u Hrvatskoj reći da trebamo ograničavati korištenje”, dodao je. Podsjetio je kako 15 zemalja EU-a nema nikakvih restrikcija, a da jedino Danska ne cijepi AstraZenecom.

Capak je rekao i kako se od oko 2200 prijavljenih nuspojava na sva cijepljenja u Hrvatskoj, njih najviše odnosi na Pfizer – oko 0,4 posto, dok je za AstraZenecu to 0,35 posto.

Međutim, dodao je kako je kod poremećaja koagulacije nešto veći broj kod AstraZenece, iako i kod Pfizera postoji taj poremećaj. Poručio je kako je riječ o premalom broju za nekakav zaključak, a pogotovo preporuke vezano za dob i spol.

Naglasio je i kako HALMED i HZJZ vrlo pažljivo prate tu situaciju, i u momentu ako ustanove da postoji neki takav rizik “apsolutno će donijeti ograničenja i upozoriti građane”.

Već sada moguće krenuti s trećom fazom

Capak je komentirao i procjene iz određenih znanstvenih krugova kako bi se trebao promijeniti prioritet cijepljenja – i prestati s cijepljenjem starije populacije te se okrenuti cijepljenju mlađeg, radnog stanovništva koje ostvaruje veći broj kontakata.

Ističe da se nigdje u svijetu nije krenulo s radno aktivnim stanovništvom ni mlađim dobnim skupinama.

“Ne mijenjamo prioritet, želimo završiti drugu fazu”, rekao je ravnatelj HZJZ-a, dodavši da su u dosta županija pri kraju druge faze.

“Mi smo u zadnjim raspravama sa županijama, županima, županijskim zavodima za javno zdravstvo naglasili da već sada možemo početi s trećom fazom paralelno sa završavanjem druge faze”, rekao je Capak.

Upitan o mogućnosti pooštravanja mjera na nacionalnoj razini Capak je rekao da svaki dan vrlo pažljivo razmatraju situaciju, i za sada ostaju pri tome da se županijskim stožerima prepusti da donose strože mjere jer su velike razlike u incidenciji među županijama.

“U momentu kada se zaključi da na nacionalnoj razini imamo veliki porast i da trebamo donijeti neke nacionalne mjere, naravno da ćemo to i učiniti”, rekao je

Capak: Smatramo da izbori ne donose neki značajan dodatni rizik 

Vezano za predstojeće lokalne izbore Capak je rekao kako su revidirali preporuke jer je drugačija epidemiološka situacija nego na prošlim izborima.

“Smatramo da izbori ne donose neki značajan dodatni rizik. Kontakti se ostvaruju svaki dan, ovdje će biti propisane vrlo stroge epidemiološke mjere i za prikupljanje potpisa, i za predaju kandidatura, i što se tiče samog izbornog dana, i što se tiče predizborne kampanje, i tako dalje. Vrlo stroge epidemiološke mjere ćemo propisati i smatramo da nema nekog većeg rizika”, poručio je Capak.

Zaključio je kako je osnovna stvar smanjiti broj kontakata i mobilnost.