Puni sadržaj programa i projekata koje će se financirati i poticati sa 6,3 milijarde eura (47,5 milijardi kuna) iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), premda je dokument jučer prezentiran u Vladi, biti će poznat tek 29. travnja.

Od 700-njak stranica dugo pripremanog materijala na uvid i u javnu raspravu stavljen je tek sažetak na oko 80 stranica, iz čijeg sadržaja se može razumjeti prvotno nezadovoljstvo poslodavaca, koji su pušući na hladno, da je pomoć za oporavak od posljedica koje je prouzročila pandemija koronavirusa previše usmjerena na javni sektor.

Izravna injekcija

Formalno, više od polovice (54%) raspoloživih Covid-potpora usmjerit će se na gospodarstvo, no pod time se obuhvaća i već pripremljene brojne projekte u javnom sektoru od obnove i gradnje prometne i vodovodne infrastrukture i sustava gospodarenja otpadom, na koji se prema podacima koji su komunicirani iz Vlade odnosi najveći dio, 12 milijardi kuna.

Izravna bespovratna injekcija oporavku gospodarstva kroz razne projekte predviđena je u paketu od 6 milijardi, uz nešto više od 2 milijarde kuna namijenjenih za turizam, te nešto manje od milijardu kuna na jačanje lanca opskrbe hranom.

Premijer Andrej Plenković stava je da kad je riječ o investicijama nema razlike između privatnih i javnih, aludirajući na to da će u radove na željeznicama ili komunalnoj infrastrukturi raditi domaći građevinari, no poslodavci smatraju da je već poslovima obnove nakon potresa građevinski sektor jedini na koji korona nije ostavila poguban trag.

Osim toga, iskustvo s projektima poput Peljškog mosta pokazuje da poslove ne dobiva uvijek domaća operativa. Za obnovu je, inače, kroz NPOO namijenjeno gotovo 6 milijardi kuna.

Nije izravno spominjano iz Vlade, no kapital će dotaknuti privatni sektor i kroz potpore brojnim javnim sektorima.

Primjerice obrazovanja, gdje se predviđa među ostalim i podržavanje 200 projekata mladih istraživača, jednako toliko istraživačko-razvojnih projekata usmjerenih na nove tehnologije i poboljšanje poslovnih procesa, četiri ugovorena projekta znanstveno-inovacijske infrastrukture za povezivanje znanosti i industrije, a postavlja se i ambiciozan cilj povećanja broja diplomanata iz prirodnih i tehničkih znanosti (sa 18,6 na 21,5%). I od toga bi dugoročno gospodarstvo imalo pomoć.

U ovom trenutku, pak, potpore kojima se mogu liječiti oslabljene tvrtke i obrti mogu se tražiti kroz primjerice jamstveni fond za poticanje investicija i malih obrtnih sredstava za male, srednje i velike tvrtke. U planu su i povoljniji krediti za sve tvrtke, uključujući i one iz javnog sektora kroz RRF fond subvencija kamata i naknada po jamstvenim shemama.

Posebno se predviđaju i potpore kroz zajmove, te kamate za ulaganja za zelenu tranziciju, ali i bespovratna sredstva za srednje kapitalizirana poduzeća i velike tvrtke za ulaganja u takve projekte.

Dva projekta

Najavljena su i ulaganja u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja, a u planu je i poticanje internacionalizacije gospodarstva jačanjem garantnog fonda i kreditiranja izvoza. Osim zelene tranzicije prostor se daje i za digitalnu tranziciju, pa će na dispoziciji biti i vaučeri za digitalizaciju, no u samom NPO-u ne navode se detalji o tom projektu.

Uz bespovratne potpore za digitalizaciju još se predviđa i financiranje digitalnih centara za inovacije, te novi plan poticanja inovacija, ulaganje u upravljačke kapacitete SME-ova i bespovratne potpore novoosnovanim poduzećima.

U poljoprivredi se predviđa u fokus staviti komasaciju zemljišta, gradnju logističkih centara za voće i povrće, te program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta i projekt “pametne” poljoprivrede, dok u turizmu, koji je pandemijom i kod nas najviše pogođen, ostaje labavo osmišljen plan pomoći.

Gospodarstvenicima u toj grani pružat će se potpora kako se ne bi orijentirali samo na “sunce i more”, te će se i u njihovim projektima favorizirati zelenu i digitalnu tranziciju i u turizmu.

U dijelu koji se odnosi na energetsku tranziciju vidljiv je napor da se razvije elektroenergetski sustav kako bi mogao primiti planiranu količinu “obnovljivaca”, revitalizaciju toplinarstva, te ulaganje u proizvodnju naprednih biogoriva.

No, brojke kojima bi se ohrabilo gospodarstvo po pojedinim područjima ne navodi se. Detaljnije su prikazani projekti koji slijede u javnom sektoru, na željezničkoj infrastrukturi, cestama, obnovi flote putničkih brodova i katamarana, zračne luke u Zadru, a najspremniji za početak, kada u drugom dijelu godine stigne uplata avansa od 6 milijardi kuna, prema informaciji iz Vlade, projekti su vodnokomunalne infrastrukture, za koje su spremne građevinske dozvole.

Jedina dva konkretna projekta iz privatnog ili privatno-javnog resora su Inina Biorafinerija u Sisku, te razvoj automnih vozila koji pripremaju Rimac automobili.