Olimpijske staze na Bjelašnici i Igmanu, skakaonica na Malom polju na Igmanu i bob staza na Trebeviću danas su podsjetnik na Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu 1984. godine, piše Radio Slobodna Europa.
Međutim, razvio se spor trebaju li ta sportska borilišta postati nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine. Oko toga se ne slažu načelnici četiri sarajevske općine i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Uključit će i Jahorinu?
Naime, načelnici sarajevskih općina Stari Grad, Ilidža, Hadžići i Trnovo pokrenut će tužbu protiv najavljene odluke Komisije koja želi proglasiti olimpijska borilišta spomenicima od nacionalnog značaja. Načelnici smatraju da je takva odluka neustavna.
Komisija je od općina zatražila da dostave podatke o olimpijskim borilištima na Igmanu, Bjelašnici i Trebeviću kako bi ih proglasila nacionalnim spomenikom, a postupak je pokrenula na temelju peticije udruge građana Eko akcija.
Adela Plakalo, pomoćnica načelnika za imovinsko-pravne odnose općine Stari Grad, kaže da je najveći problem u tome što se zadire u nadležnosti općine kao jedinice lokalne samouprave, zbog čega su peticija i inicijativa neutemeljene.
“Ne postoji nikakvo objašnjenje zašto bi olimpijska borilišta trebalo proglasiti nacionalnim spomenikom. To su sportski tereni od kojih se neki koriste i danas i takvi trebaju ostati“, kaže Plakalo. Ona navodi da su općine vlasnici dijelova zemljišta koje bi trebalo proglasiti nacionalnim dobrom.
Faruk Kapidžić, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kaže kako je vrlo moguće da se nacionalnim dobrom proglasi i Olimpijska dvorana Zetra, stadion Koševo ili olimpijska borilišta na planini Jahorina, koji su također simboli Olimpijskih igara održanih u Sarajevu.
Ugrožena dobit općina
Iz općina Stari Grad, Ilidža, Hadžići i Trnovo ističu da je vođenje tog postupka protivno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, kao i Zakonu o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH, koji zabranjuju smanjivanje nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Odvjetnik Nedim Ademović, kojeg su načelnici općina angažirali za pokretanje tužbe protiv najavljene odluke Komisije, kaže da ako se ta područja proglase nacionalnim spomenikom, općine na njima ne bi mogle ništa raditi bez dopuštenja Komisije.
“U tom slučaju bit će velik dio zemljišta gdje nećete moći ništa graditi, nikakvu dozvolu izdati, ništa prodati bez da se pita Komisiju. To vodi prema ograničavanju nadležnosti jedinice lokalne zajednice da upravlja svojom imovinom”, kaže Ademović.
Na najavu tužbe protiv odluke Komisije, predsjedavajući Faruk Kapidžić ističe da je riječ samo o novcu, te da je problem što bi se odlukom onemogućilo da se na nekom dijelu općine gradi onako kako predstavnici općine misle da treba.
“Ta gradnja je vezana samo za dobit općine, ili pojedinaca. Ova Komisija samo pokušava spasiti ono što je u njenoj nadležnosti “, ističe Kapidžić.
Od osnivanja 2002. godine ta je Komisija donijela 901 odluku o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenicima BiH.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu