Tvrtka Aduro ideja osnovana je 2007. u Zagrebu od strane bivših zaposlenika telekoma. Inicijalno joj je fokus bio na razvoju softvera za telekom operatere temeljeno na razvoju integracijskih sučelja, obrade velikih količina podataka i analizu, automatizaciji procesa, a nastavilo se razvojem prodajnog sustava za telekom i na kraju proširenjem poslovanja na razvoj poslovnih softverskih rješenja različitih namjena.

Trenutno u tvrtki radi 24 ljudi, svi su visoko kvalificirani i motivirani, a fokus im je u razvoju softverskih rješenja za klijente u Hrvatskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Novom Zelandu, Sjedinjenim Američkim Državama i Danskoj. Jedan od njih je Ivan Andrić, voditelj projekata i razvoja softverskih rješenja koji je svoj poslovni put u tvrtki započeo još 2009. kao programer.

Jedna od najvažnijih djelatnosti tvrtke je razvoj softvera za telekome. O kakvim softverima se radi i za koje telekome ih razvijate? Koje benefite njima ostvaruju telekomi?

U zadnjih 14 godina imali smo ugovore sa svim telekom operaterima na području Hrvatske, a trenutno radimo s Tele2 Litva, Tele2 Latvija, Tele2 Estonija i Telemach Hrvatska. Naša rješenja obuhvaćaju softver za prodaju i upravljanje telekom uslugama u dućanima i u kanalima za prodaju na daljinu te mobilnu prodaju putem smartphone uređaja s implementiranim digitalnim biometrijskim potpisom.

Možemo reći da imamo set softverskih rješenja koja mogu obuhvatiti gotovo sve aspekte poslovanja telekoma od billinga pa sve do integracija s različitim vanjskim partnerima.

Benefiti koje naša rješenja ostvaruju klijentima u telekom sektoru su automatizacija procesa, jednostavno i centralizirano upravljanje katalogom ponuda i cjenikom, upravljanje različitim kanalima prodaje i komunikacije s korisnicima, nadzor svih procesa na poslovnoj i tehničkoj razini, brza implementacija novih proizvoda i usluga, smanjenje manualnog rada i manualnih kontrola u svakodnevnom poslovanju te generalno povećanje zadovoljstva korisnika brzim ispunjavanjem njihovih zahtjeva.

Sve ove točke omogućavaju digitalnu transformaciju poslovanja naših klijenata koja je potrebna za postizanje pravog omnichannel iskustva kod pružatelja usluga tako da mogu reći da je to zapravo najveći benefit.

Osim za telekome, razvijate i softvere za logistiku. Možete li pojasniti o čemu je riječ?

Uvijek volim istaknuti da je to ekološki osviještena aplikacija za logističke procese koja omogućava rješavanje standardnih procesa upravljanja zalihama u tvrtki s telefona. Naručujete robu sa zaliha i šaljete je iz jednog skladišta u drugo, napravite inventarne liste robe u skladištima i to istodobno.

Pratite odlazak i povratak vozila, predviđate optimalno stanje zaliha, sve dokumente potpisujete putem digitalnog potpisa i arhivirate ih u digitalnu arhivu zajedno s ostalim dokumentima, a čime doprinosite očuvanju prirode. Također u svakom trenutku prilikom prezentacije svojih proizvoda na prodajnom mjestu imate sve informacije o vrstama i količinama robe o kojoj je riječ.

Sama aplikacija sastavljena je od niza funkcionalnosti koja logističke procese digitalizira, čini ih bržima, transparentnima. Način rada nije ograničen samo na računala već omogućava i rad na pametnim telefonima čijom upotrebnom se osigurava danas tražena mobilnost i fleksibilnost u radu.

Glavne funkcionalnosti su inventura, narudžba, upravljanje zalihama, predviđanje zaliha, automatska nadopuna skladišta, integracija s distributerima, trenutni uvid u stanje skladišta, naručivanje i prodaja na daljinu, biometrijsko digitalno potpisivanje dokumenata (Android uređaji), digitalna arhiva podataka i katalog proizvoda.

Radite dosta i s medijskom industrijom.

Tako je, budući smo imali iskustvo u upravljanju velikim količinama podataka i automatizaciji procesa prepoznali smo potrebu za automatizacijom poslovanja u medijskoj industriji.

U trenutnoij situaciji kada pretplatnici zahtijevaju sve veće video kataloge i bogatije korisničko iskustvo, a industrija i dobavljači ne prepoznaju izazove snabdijevanja izvorima i upravljanja sadržajem te se većina industrija usredotočuje na front-end iskustvo i front-end aplikacije, mi smo se ponovno orjentilrali na učinkovito i automatizirano upravljanje lancem isporuke sadržaja te upravljanjem i arhiviranjem kataloga video sadržaja.

Naše rješenje obuhvaća potrebe post-produkcijskih kuća, reklamnih agencija, pružatelja OTT usluga ili onih koji to tek planiraju postati te sve većem tržištu korporativnog videa (edukacijski i trening materijali, PR materijali i sl). Softver je u potpunosti baziran na najmodernijim cloud tehnologijama čime se uz efikasno skaliranje prema potrebama klijenta omogućuju i značajne uštede u poslovanju.

Automatizacijom dohvata, isporuke, transformacije i obogaćivanja sadržaja koji potječu ili su namijenjeni različitim korisnicima i sustavima, olakšavamo i ubrzavamo procesiranje svih tipova sadržaja, uključujući video datoteke, raznolike slike i bogate metapodatke.

Surađujete i na IRI istraživačkim projektima. O čemu je riječ?

Riječ je o razvojno istraživačkom projektu u kojem stvaramo nove proizvode i usluge bazirane na standardnim tehnologijama poput Wi-Fi. Na projektu surađujemo s Fizičkim odsjekom Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Nedavno ste predstavili i projekt razvoja IT sustava za brojenje ljudi u zatvorenim i otvorenim prostorima pomoću Wi-Fi signala.

Naš projekt, odnosno ono što on omogućava jest ono što mi u našem timu volimo nazvati ‘gledanje kroz zidove’. Drugim riječima to znači da ćemo moći detektirati postojanje ili nepostojanje ljudi te na kraju i izbrojati ih u zatvorenim prostorijama i na otvorenim mjestima samo mjerenjem oscilacije signala na Wi-Fi elektromagnetskom polju.

Službeno je projekt još u početnoj fazi, ali u ovom kratkom vremenu smo već napravili puno posla i moram reći da smo jako zadovoljni dosadašnjim rezultatima.

Radite na različitim IoT projektima, a prvi koji ste predstavili je pametna brava. Kako ju je prihvatilo tržište i gdje se najviše primjenjuje?

Tržište ju je izvrsno prihvatilo i najveća primjena je u turističkom sektoru no zbog izbijanja pandemije i našeg ciljanog tržišta, a to su bili iznajmljivači, smanjili smo prodajne napore te resurse usmjerili na unapređivanje proizvoda iz čega je nastao sustav za kontrolu i evidenciju radnog vremena uz otvaranje vrata putem mobilnog uređaja.

Tu smo iskoristitili svo svoje znanje i uskoro stavljamo taj proizvod na tržište, a ‘stara’ brava se vraća odlaskom pandemije, nadam se već ovo ljeto.

Koje još projekte pripremate i planirate li neke nove iskorake?

Jedna od stvari gdje smo u završnoj fazi testiranja, a koju bih želio izdvojiti je sustav za fakturiranje i fiskalizaciju u oblaku. Na ideju smo došli iz praktičnog razloga. Kako moja supruga vodi svoj obrt ukazala joj se potreba za izdavanjem i fiskaliziranjem računa, nešto jednostavno, prilagođeno potrebama i u krajnju ruku povoljno.

Nakon istraživanja tržišta zapravo me iznenadila ponuda koju bi okarakterizirao kao nefleksibilnu. Tako ona u svojoj blagajni ima loko vožnju, modul za vođenje ulaznih i izlaznih računa, narudžbenice, otpremnice i sve je to odlično napravljeno no nepotrebno i zapravo plaća za nešto što ne koristi. S druge strane, ne može joj pristupiti s mobilnog uređaja, nema mogućnost voditi jednostavno skladište.

Na kraju imamo rješenje koje se može prilagodili velikom broju segmenta na tržištu pa čak i konkretno svakom klijentu koji sam može odabrati funkcionalnosti koje mu trebaju, a ne koristiti one koje mu ne trebaju.

Na taj način vjerujemo da će proizvod biti zanimljiv svima, od malih obrtnika, tvrtki koje se bave razvojem softverskih rješenja uz naplatu održavanje ili po saas principu (softver kao servis) uz posebni naglasak na onima koje rade na međunarodnom tržištu, tvrtki koje se bave prodajom usluga pa do knjigovodstvenih servisa.