Nervoza zbog pitanja tko će osigurati bespovratni novac u okviru Plana oporavka i otpornosti (ove godine to je ukupno više od 6 mlrd. kuna), novo je ozračje u kojem trenutno ‘diše’ naše gospodarstvo. Dio je to svakako velikih briga koje muče velike poduzetnike u prehrambeno-prerađivačkoj industriji. To su oni koji inače ‘vuku’, a koji i u krizi planiraju investicije I kapitalne projekte. O tome se raspravljalo na sjednici njihovog udruženja pri HGK-a, a dodatnih razloga za zabrinutost, pokazuje se, ne manjka. Cijela je branša suočena s brojnim izazovima; uz povećavanje proizvodnih kapaciteta, i ulaganjem u nove tehnologije, inovacije, digitalizaciju i robotizaciju, nužno je povećati produktivnost, zaokružio je to potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U suprotnome slučaju, tvrdi, teško će se na duže staze odolijevati snažnom konkurentskom pritisku. Posljedice krize, pokazuje se u brojkama, nisu poštedjele ove branšu. Zrcali se to kroz pad u proizvodnji hrane  (blizu 2%) i  pića (blizu 19%) u prošloj godini, no I ono što je dobro neće donijeti spas. Naime, iako bilježimo znatno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom za čak 31,5%, i iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 74%, Kovačević upozorava da je usporavanje uvoza najvećim dijelom posljedica izostanka turističke i HORECA potrošnje. S druge strane, suficit ostvarujemo samo u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina te “ posebno brine podatak da žitarice i uljarice generiraju čak 77% suficita”. Prema Kovačeviću, u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit, s tim da je najveći  prisutan u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića, što  “jasno govori u kojem smjeru treba ići hrvatska proizvodnja hrane”.