Talijansko gospodarstvo već godinama zaostaje u digitalizaciji poslovanja, no pandemija je u tom području donijela i nešto dobroga. Iako su kompanije počele sve više ulagati u digitalnu transformaciju, stručnjaci upozoravaju da taj trend ne smije biti pokretan isključivo pandemijskim motivom ako se želi doći do korjenitih promjena.

Problem dodatno otežava vrlo mali broj informatičkih stručnjaka koji godišnje izlaze s tamošnjih sveučilišta.

Kako piše Reuters, talijanska kompanija Ecofiltri koja se bavi proizvodnjom filtera za automobilske motore prošle je godine uzela kredit za koji jamči država, baš kao i tisuće drugih malih i srednjih poduzeća koja su se borila za preživljavanje tijekom COVID-krize.

Jedinstvena šansa

No, Ecofiltri taj novac nije potrošio za plaćanje računa i tekuće poslovanje, već u tehnološku obnovu i preobrazbu. Ionako suočena s dugoročnim trendom prijelaza na električna vozila, kompanija je bila prisiljena djelovati nakon što su epidemiološke mjere znatno smanjile broj automobila na cestama.

“Proširili smo naše pogone, kupili visokotehnološku opremu te čak stvorili odjel istraživanja i razvoja koji radi na tri projekta za koji se nadamo da ćemo ih moći patentirati”, izjavio je suosnivač kompanije Simone Scafetta. Prema Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) za 2019. godinu, Italija je četvrta odostraga na ljestvici digitalne konkurentnosti.

Međutim, prisiljavajući gospodarstvo na golemo tehnološko ubrzanje, pandemija pruža Italiji jedinstvenu šansu popravka svoje anemične produktivnosti i sporog ekonomskog rasta. Naime, brži ekonomski rast ključan je za vladu u Rimu ako želi učiniti održivim golemi javni dug koji je pandemija napuhala na 1,6 godišnjih vrijednosti gospodarstva.

Kolike su ekonomske mogućnosti tehnologije jasno pokazuje istraživanje čuvene milanske Politehnike. Naime, Italija bi mogla povećati svoj ekonomski rast za prosječnih 1,9 postotnih bodova godišnje ako bi mala i srednja poduzeća uspjela premostiti 40-postotni jaz u odnosu na španjolske konkurente mjeren nizom indikatora, od mogućnosti internetske trgovine do korištenja velikih količina podataka.

“No, to će funkcionirati samo ako se tvrtke prebace s reaktivnog pristupa pokretanog pandemijom na onaj strateški, a okružje u kojem posluju evoluira zajedno s njima”, ističe Giorgia Sali, voditeljica istraživačkog središta za mala i srednja poduzeća i digitalne inovacije na Politehnici.

Procjene govore da su talijanske kompanije posljednjih nekoliko godina zaostale za konkurentima u ostatku Europe u području ulaganja u digitalizaciju za iznos jednak 2 posto BDP-a. No, prošle godine zapuhali su neki novi vjetrovi.

Istraživanje američkog proizvođača računala Dell pokazalo je da je 86 posto ispitanika u Italiji među srednjim i velikim poduzećima izjavilo da je u 2020. ubrzalo planove za digitalnu transformaciju. Europski prosjek iznosi 75 posto.

“Pandemija je prisilila talijanske kompanije da se suoče s golemim digitalnim jazom”, kaže Francesca Moriani, izvršna direktorica tvrtke za IT usluge VAR Group. No, dodaje kako Europa u cjelini zaostaje za Amerikom i Kinom. Primjerice, digitalna ekonomija eurozone tek je dvije trećine one u SAD-u. No, talijansko digitalno zaostajanje ima cijeli niz uzroka.

U zemlji gdje je pristup širokopojasnom internetu ispod europskog prosjeka, vrlo je mali udjel velikih kompanija koje si mogu priuštiti programe tehnoloških ulaganja. K tome, mnoštvo tvrtki u obiteljskom je vlasništvu, što znači da im nedostaje menadžera s pravim vještinama za vođenje digitalne transformacije.

Studija Europske središnje banke (ECB) također je naglasila problem financiranja u državama poput Italije gdje se kompanije uglavnom oslanjaju na kredite banaka. ECB smatra kako banke često imaju problema s procjenom rizika projekata temeljenih na složenim tehnologijama.

Ako se tome doda sve starije stanovništvo te vrlo nizak udjel diplomanata računalstva, nije čudno što Italija zaostaje u digitalnoj utrci. Naime, godišnje s talijanskih sveučilišta izlazi svega 5100 IT inženjera, a u manjoj Španjolskoj čak 18.000, pokazuju podaci Eurostata.

Prepoznaju problem

Sve više talijanskih kompanija prepoznaje ovaj problem. Podaci Politehnike i lobističke skupine za e-trgovinu Netcomm pokazuju da je broj malih i srednjih tvrtki koje su lani počele koristiti internetsku trgovinu porastao 50 posto te sada zauzimaju trećinu udjela.

K tome, broj Talijana koji su prvi put probali kupnju preko interneta lani je – ponajviše uslijed zatvaranja zbog suzbijanja koronavirusa – skočio za dva milijuna.

Podaci Politehnike također pokazuju i rast usluga računalstva „u oblaku“ za mala i srednja poduzeća od 42 posto s obzirom da je broj radnika na daljinu skočio 11,5 puta, na 6,6 milijuna. Do sada su novac talijanske vlade za poticanje digitalnih ulaganja uzimale uglavnom velike kompanije.

Pitanje je kako te poticaje omogućiti kompanijama poput Ecofiltrija koja je jedna od 4 milijuna talijanskih tvrtki s manje od 10 zaposlenih. A takve tvrtke čine čak 95 posto svih talijanskih kompanija.

Malim tvrtkama teško je i privući potrebne kadrove u zemlji gdje IT inženjeri čine tek jedan posto svih diplomanata, što je najslabiji rezultat u Europskoj uniji. “Nije bilo lako, ali uspjeli smo dovesti inženjera, a sljedeća osoba koju ćemo zaposliti također mora biti inženjer”, ističe Simone Scafetta.

Diego Ciulli, stariji direktor u talijanskoj podružnici Googlea ističe kako bi talijanski neuspjeh u premoštavanju digitalnog jaza, u vrijeme kad se kupci globalno okreću internetskim kanalima prodaje, mogao biti mnogo više od propuštene prilike.

“Ako talijanski vinari čekaju sajmove da bi pronašli nove strane kupce, a francuski vinari te kupce pronalaze putem interneta, onda ne gubite samo priliku za rast, već i tržišni udjel”, zaključuje Ciulli.