Godinu dana nakon zagrebačkog potresa stižu najave da će prvi strojevi na ulicama biti vidljivi u lipnju, dakle otprilike u vrijeme kad bi se već mogli znati rezultati političke izborne utakmice I tko će sjesti u vruću fotelju zagrebačkog gradonačelnika. Također već uoči početka izborne kampanje obnova kao nezaobilazna tema ‘teren’ je i za zanimljiva obećanja jednom dijelu njegovih sugrađana. Iz više političkih stranaka od strane njihovih kandidata stižu najave kako kane olakšati financijsku komponentu koja pada na teret vlasnika potresom pogođenih stanova i kuća, no otvara se pitanje hoće li to ipak biti državni, a ne lokalni zadatak.

Naime, sve one koje čeka organizirana konstrukcijska odnosno ona cjelovitog karaktera, utoliko mogli bi dijelom odahnuti zbog višestrukog i neovisno o političkim ‘bojama’ licitiranog demonstriranja volje glede preuzimanja obveze plaćanja kamata na kredite kojima će se financirati njihov udio u obnovi od strane Grada Zagreba. Kako je na istoj liniji razmišljanja – dakle, da je potreban i ovaj oblik pomoći u isto vrijeme se našla i država, čija su se tijela glede toga već angažirala, čini se da se prostor za nadmetanje s ovom vrstom obećanja time sužava, po nekima moguće i anulira, ovisno o različitim točkama gledišta.

Sama činjenica da se između predstavnika državne vlasti i komercijalnih banaka o tome već vode razgovori, otkriće je koje je iznio u jednom od svojih recentnih medijskih nastupa ministar graditeljstva, prostornoga uređenja I državne imovine Darko Horvat, konkretnije pojasnivši “da se ide prema tome da hrvatska država na sebe preuzme plaćanje kamate građanima”.

„Mi želimo proizvode u kojima ćemo pokriti građanima kompletnu kamatu. U ovom trenutku ne bih prejudicirao hoćemo li uspjeti sufinancirati i glavnicu. Dogovaram s bankama i kolegom Marićem da za proizvode koji se budu ponudili na tržištu država preuzme financiranje kamata“, zaključio je ministar upitan o mogućnostima financijske pomoći građana po modelu APN-ovih stambenih kredita za mlade.

U slučaju obnove po tome proizlazi da navedeni model ima dobre izglede da još jednom zaživi. Najmanje pet godina država građanima koji ispunjavaju uvjete plaća, podsjetimo, najmanje 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta, a za ovu je svrhu u državnom proračunu u 2021. osigurano ukupno 263,5 milijuna kuna, od čega 213,5 milijuna za plaćanje subvencija iz obveza do 2021. i 50 milijuna kn za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. Kalkulacije o troškovima po osnovi kamata u slučaju kreditnih proizvoda namijenjenih obnovi, kao i određenog dijela glavnice, po svemu sudeći još se izrađuju, no očekuje se da će konkretne pojedinosti biti poznate u travnju, kada bi mogli krenuti i natječaji za izradu projektne dokumentacije.

Inače,  s konkretnim građevinskim radovima na obnovi Zagrepčani će se prema ministru susresti u lipnju, kada će započeti proces u kojem će biti angažirana kompletna hrvatska građevinska operative.

“Ako dinamika potrebnih sredstava kojima ćemo to moći financirati bude i veća, pozvat ćemo i građevinsku operativu s druge strane granice“, rekao je Horvat.