Dramatična 2020. završila je, u odnosu na prvotne procjene, potpuno neočekivanog za hrvatsko gospodarstvo, koje se konačno se sve manje oslanja isključivo na domaće tržište i u najnovijoj krizi uspjelo je postići vrlo solidan izvozni rezultat.

Izvoz je, istina, imao negativan predznak, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku manji je za 2,3 posto gledano u eurima, a 0,3 posto u kunama.

No, ono što je definitivno obilježilo vanjskotrgovinsku statistiku je u posljednja dva desetljeća najviša pokrivenost uvoza izvozom, koja je dosegnula razinu od 65,2 posto. Taj pomak još je vidljiviji usporedi li se s rezultatom iz 2003. u kojoj je taj odnos bio 43,5 posto.

Prošla godina, naime, bila je i prva u kojoj je uvoz na godišnjoj razini pao, i to značajnih 8,6 posto gledano u eurima (7,3% u kunama). U slučaju izvoza, pak, prošla je godina bila i prva u kojoj je rast izvoza bio slabiji i nije dosegnuo rekordan rezultat zabilježen u 2019.

Lani je ukupan izvoz iznosio 14,878 milijardi eura, za 349 milijuna eura manje nego godinu ranije, dok je uvoz dosegnuo 22,826 milijardi eura, oko 2,155 milijardi eura manje nego, također rekordne 2019.

Izvoz je lani najviše potonuo u svibnju, toliko da je i pozitivan trend iz prvog tromjesečja poništio i rezultat za prvih pet mjeseci spustio za 9,5 posto u usporedbi s istim razdobljem iz 2019.

Na razini prošle godine zamjetno je i da je izvoz na glavnom tržištu za hrvatske proizvode, zemljama EU, prvi put postigao nešto slabiji rezultat nego prethodnih godina, za 0,3 posto (plasirano je 10,3 milijarde eura), a doprinos padu na ukupnoj razini dao je izvoz u članice CEFTA-e (10%), a prvenstveno u BiH, te Azije (14%) i afričkih zemalja.

Rast na ukupnoj razini postignut je i zahvaljujući boljim rezultatima u prodaji proizvoda u zemljama EFTA-e, OPEC-a i američkih zemalja, prvenstveno SAD-a, kao i Kanade.

No, najveća promjena u izvoznim rezultatima prošloj godini ostaje vidljiva u samom vrhu ljestvice glavnih izvoznih tržišta, koje je tradicionalni prvak Italija prepustila Njemačkoj.

Na dva glavna izvozna tržišta, u Italiji i Njemačkoj, izvoz nije, kao prethodnih godina, prešao 2 milijarde eura, a svojevrsnu nadoknadu pada na tim najvažnijim tržištima donijele su neke zemlje u kojima je već duže vrijeme primjetan rast prodaje, primjerice u Poljsku, gdje je lani izvoz dosegnuo 281 milijun eura ili Švedsku (150 mil. eura), no generalno je prošlu godinu na EU tržištu obilježio izvoz Inine sirove nafte u Mađarsku na obradu u rafineriji Mola, koji je izvoz podigao na više od milijardu eura.

Među zemljama u kojima kontinuirano traje rast izvoza je Švicarska (lani se podigao na 222 mil. eura, za 10%), dok je znakovito i da niti u godini Brexita izvoz iz Hrvatske u Britaniju nije zaustavio trend rasta koji već godinama traje.

Laureat poljoprivreda

Ono što je u uvjetima pandemije koronavirusa obilježilo prošlu godinu svakako su rekordne potražnje za svim vrstama proizvoda farmaceutske industrije. Pri tom je sve do samog kraja godine hrvatska proizvodnja uglavnom bila fokusirana na domaće tržište i bilježila slabiji izvozni rezultat, ali je na kraju na godišnjoj razini ostvaren plus u odnosu na 2019., za gotovo 2%, a izvezeno je 1,06 milijardi eura.

No, korona je rasplamtila potražnju i otvorila prostor za plasman farmaceutskih proizvoda iz uvoza, koji je buknuo i s godišnjim rastom od 22% dosegnuo dosad rekordnih 1,68 milijardi eura.

No, kad je o zdravlju riječ, gledano po sektorima, lani se najjačim pokazala poljoprivreda, koja je s 25-postotnim rastom izvoza bila izvozni laureat.

Poljoprivreda konstantno bilježi rast, a lani je izvezla 887 milijuna eura, dok je s druge strane uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja prvi put unatrag deset godina zabilježio pad (6,8%), a uvezeno je 665 milijuna eura poljoprivrednih proizvoda.

Prehrambena industrija također je izvozni pozitivac, no s nešto slabijim rastom, od 1,6% i 1,25 milijardi eura prihoda na drugim tržištima. No, ukupno su svi sektori prerađivačke industrije imali bolji izvozni “skor”, pa je godinu u plusu bio i izvoz gume i plastike (0,6%), koji je uglavnom vezan uz automobilsku industriju, metala (3%), računala i elektroničkih proizvoda (3%), te elektroničke opreme (7,8%).

“Prošla godina obilježena je na globalnoj razini negativnim utjecajem pandemije COVID-a na obujam robne razmjene. Konkretnije, prema podacima Eurostata samo su dvije članice EU, Irska i Latvija, zabilježile rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, a u desetak članica se njegov pad kretao na razini od desetak i više posto.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, Hrvatska je po kretanju ukupnog robnog izvoza bila među uspješnijim članicama”, ističu analitičari HGK, koji, naravno, napominju da ni mi nismo izbjegli posljedice osjetnog pada globalne potražnje, ili konkretnije, pada potražnje na najznačajnijim tržištima.

Posebno ukazuju na najveći pad zabilježen kod proizvodnje naftnih derivata, motornih vozila i njihovih dijelova, ostalih prijevoznih sredstava koje u najvećoj mjeri čine brodovi i ostala plovila, te odjeće.

Inače, kad je o uvozu riječ, on pada sa svih glavnih tržišta, od Italije, Njemačke, Slovenije, Mađarske i BiH, dok je rast zamjetan iz dvije zemlje, Azerbejdžana iz kojeg uvozimo naftu (lani 441 mil. eura), te Kine, koja se podigla među najveće partnere i lani je ostvarila najveći porast plasmana na hrvatskom tržištu.

Rast uvoza iz Kine

Ukupno je iz Kine lani uvezeno roba vrijednih 1,06 milijardi eura ili 48%, a osim povećane nabave medicinske i zaštitne opreme koja je u doba pandemije porasla u svim europskim zemljama, takav skok dovodi se u vezu i s poslovima gradnje Pelješkog mosta koji realizira kineski izvođač koji gotove segmente mosta, primjerice, doprema brodom iz Kine.

Siječanj, prema preliminarnim podacima DZS-a, još nije donio povratak na lanjsku, rekordnu pretkorona razinu izvoza, jer je zabilježen pad od 4,6% i izvoz od 1,11 milijardi eura, dok je i uvoz i dalje u negativi, čak 13,8%, odnosno 1,66 milijardi eura, ali je pokrivenost izvozom bitno bolja nego godinu dana ranije, 67%.