Vlada RH donijela je Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u razdoblju od 2021. do 2027. godine, za čiju provedbu Hrvatskoj treba 5,6 milijardi kuna; oko 3,7 milijardi kuna potrebnih sredstava potpora iz različitih EU fondova, te oko 1,9 milijardi kuna predviđenih ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača.

Ovaj je Plan, čiji je predlagatelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, odgovor na nove zahtjevne ciljeve EK-a pod nazivom Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu”, te Akcijskog plana “5G za Europu”.

Iz Vlade ističu kako se tim ciljevima potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža velikog kapaciteta, što se odnosi na gigabitnu povezivost s ciljem transformacije digitalnog tržišta prema gigabitnom društvu i razvoju 5G mreža, koje države članice EU trebaju ostvariti do 2025.

Dosad nedovoljno

Hrvatska se lani prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI 2020) svrstala na tek 25. mjesto od 27 država članica EU, što znači da dosadašnji razvoj širokopojasnog pristupa u RH nije bio dovoljno brz pa tako nisu ostvareni ciljevi dostupnosti širokopojasnog pristupa do 2020. godine. Ovog su izazova svjesni i u Vladi RH gdje žele zaustaviti zaostajanje Hrvatske.

Lani u studenom, dok je još trajalo javno savjetovanje Nacionalnog plana, razgovarali smo sa stručnjacima iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne aktivnosti (Hakoma), koji su tad istaknuli kako očekuju pomak kod spremnosti za 5G u kojoj Hrvatska stoji loše jer se mjeri dodijeljeni spektar za 5G, koji zbog koronakrize još nije dodijeljen, iako su hrvatski operatori spremni za 5G i čak nude tu uslugu komercijalno.

Drugo mjerilo su kućanstva s pretplatom na internet od najmanje 100Mbit/s.

“Iako je dostupnost interneta iznad 30Mbit/s i 100Mbit/s prosječna u odnosu na sve države članice, u Hrvatskoj kućanstva tek u zadnje vrijeme traže vrlo velike brzine i mijenjaju svoje dosadašnje pakete, a postoji veći postotak stanovništva koje uopće ne koristi internet”, upozorili su iz Hakoma.

Uz daljnju digitalizaciju javne uprave e-zdravstvo, školstvo i ostalo, u idućim godinama očekuje se široko uvođenje i primjena novih koncepata i aplikacija u gospodarstvu; Industrija 4.0, Big Data, umjetna inteligencija, IoT i pametni gradovi.

Podržavaju sve što pojeftinjuje

“Kriza je potvrdila važnost univerzalnog pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta koje su istovremeno pouzdane, sigurne i dostupne svima po pristupačnim cijenama. Osobito je postao vidljiv digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina te osoba različitog socio-ekonomskog statusa”, istaknuli su.

Navedena mjerila na koja su upozoravali iz Hakoma obuhvaćena su u Nacionalnom planu kroz četiri cilja – prvi je uvođenje mreža velikog kapaciteta u kućanstva s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku, uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s.

Drugi cilj obuhvaća uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, dakle osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela jedinica regionalne samouprave i zdravstvene ustanove, te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika.

Treći se cilj odnosi na osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca, a četvrti uključuje uvođenje 5G mreža u ruralna područja, što je već dugo jedan od najvećih izazova.

Iz HT-a, koji je prvi kod nas pustio 5G mrežu komercijalni red, te A1 Hrvatska istaknuli su ranije kako podržavaju Nacionalni plan, odnosno sve mjere koje pojednostavljuju i pojeftinjuju gradnju fiksne i mobilne širokopojasne infrastrukture te omogućuju maksimalno korištenje EU fondova, jer bez širokopojasne infrastrukture nema digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva.