Model preobrazbe gradske luke koji je desetljećima bio izdašan izvor prihoda riznice Kopenhagena našao se ove godine na ozbiljnom testu zbog protivljenja iz susjedne Švedske.
Kako piše Bloomberg, ovoga je mjeseca danski parlament počeo raspravljati o golemom građevinskom pothvatu praktički u središtu prijestolnice: gradnji umjetnog otoka Lynetteholm površine 2,8 četvornih kilometara.
Dragocjeni prostor
Ako parlament odobri taj projekt, do 2050. na tom će prostoru, sjeverno od središta Kopenhagena, biti izgrađeni stanovi za 35.000 ljudi. S obzirom da je grad stiješnjen na otoku Zealandu, već prilično napučenom – bez okolnih naselja Kopenhagen broji 632.000 stanovnika – prostor za novu stanogradnju vrlo je dragocjen.
Međutim, Lynetteholm neće samo olakšati kronični nedostatak građevinskog zemljišta, već će poslužiti i kao “odskočna daska” za ambicioznu preobrazbu gradske infrastrukture.
Naime, prihodi od prodaje čestica građevinskim poduzetnicima uložit će se u gradnju novog tunela ispod luke. Kroz tunel će prolaziti linija podzemne željeznice i obilaznica koja će spajati zračnu luku s predgrađima u kojima žive imućniji stanovnici glavnog danskog grada.
Nositelj projekta je javno-privatna kompanija By og Havn (Grad i luka) u kojoj udjele imaju gradske vlasti i dansko ministarstvo prometa. Međutim, kako se bliži parlamentarna odluka, projekt umjetnog otoka privlači sve više kritika. I to ne samo od danskih udruga za zaštitu okoliša, već i lokalnih vlasti okruga Skåne u južnoj Švedskoj koji je s Kopenhagenom spojen Øresundskim mostom.
Krajem veljače vlasti Skånea uputile su službeno protivljenje projektu Lynetteholm tvrdeći kako povećava rizik od zagađenja mora i ograničenja morskih struja bogatih kisikom u tjesnacu, inače zaštićenom prirodnom staništu europske mreže Natura 2000.
Lynetteholm posljednja je u nizu manifestacija kopenhaškog modela razvoja grada koji traje već nekoliko desetljeća.
Od kraja 80-ih godina kompanije u javnom vlasništvu – okupljene i preimenovane 2007. u By og Havn – imaju zadatak prenamjeniti prostor stare luke koja se za pretovar tereta koristila sve do 90-ih godina. U manjem obujmu već je izgrađeno nekoliko umjetnih otoka, a ti su projekti postali temelj “Kopenhaškog modela” kroz koji By og Havn vraća prihode od preobrazbe gradske luke u proračun Kopenhagena.
Kada se grad našao na rubu bankrota početkom 90-ih godina, upravo je taj model pomogao u uravnoteženju financijskog stanja. Međutim, Kopenhaški model meta je i oštrih kritika.
Arhitekt i urbanist Jan Gehl tvrdi kako korištenje zemljišta u državnom vlasništvu za gradnju projekata motiviranih brzom zaradom čini vrlo malo za ublažavanje kronične nestašice priuštivog stambenog prostora u gradu.
Drugi pak upozoravaju na nedostatke u samom modelu koji tjeraju By og Havn na maksimaliziranje profita.
Naime, gradnja prve linije podzemne željeznice, otvorene 2007., probila je prvotni proračun za tri puta, a njome se dnevno koristi manji broj putnika nego što je planirano.
Taj je projekt ostavio By og Havnu znatno veći dug od očekivanja, što je povećalo pritisak na kompaniju da ostale projekte razvija uz maksimalni profit. Kada se o Lynetteholmu počelo razgovarati 2018., dio lokalnih vijećnika tvrdio je kako projekt neće donijeti ništa osim skupih stanova.
“Ključno je da svo zemljište ne bude prodano po tržišnoj cijeni”, kaže Ninna Hedeager Olsen, gradska povjerenica za tehnologiju i okoliš i članica lijeve stranke Enhedlisten, manjinskog partnera u gradskoj vladajućoj koaliciji.
Osvrćući se na projekt u inženjerskom časopisu Ingeniøren, ona je upozorila da će Lynetetholm u tom slučaju biti “još jedan VIP projekt gdje ljudi s prosječnim prihodima neće imati pristupa”.
Bez studija
Časopis je objavio i tekst kako još uvijek nisu gotove preliminarne studije o isplativosti gradnje tunela i obilaznice. A upravo te projekte By og Havn navodi kao ključne zbog čega se ide u gradnju umjetnog otoka.
Kako stoji u uvodniku Ingeniørena, danski su političari skloni brzom odobrenju Lynetteholma jer alternativni projekti razvoja luke izgledaju “manje atraktivni kao naslijeđe bivših gradonačelnika i premijera”.
Dok projekt i dalje uživa široku političku podršku, By og Havn odbacuje tvrdnje da je proces njegova odobravanja nepotpun. “Studija utjecaja na okoliš je pokazala kako će učinak na strujanje i kvalitetu mora biti tako malen da je praktički zanemariv”, kazao je Bloombergu Ingvar Sejr Hansen, direktor razvoja i prodaje.
“Unatoč tome, smatramo to važnim pitanjem i uzet ćemo u obzir prigovor iz Švedske te se uključiti u dijalog o morskim strujama, razini kisika u moru i drugim pitanjima”, dodao je Hansen.
U By og Havnu podsjećaju da je sličnu zabrinutost sa švedske strane izazvala i gradnja 7,8 kilometara dugog Øresundskog mosta koji spaja Kopenhagen i Malmö. Naime, na danskoj strani Øresundskih vrata morao je biti sagrađen umjetni otok Peberholm. “Tada smo našli rješenje, a siguran sam da ćemo ga naći i sada”, dodao je Hansen.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu