Dioničari Zagrebačke, Privredne i nekih drugih banaka s više-manje jasnom dividendnom politikom u ovo doba lani već su uglavnom imali jasne naznake isplata.

U slučaju Zagrebačke banke glavna je skupština već bila najavljena, i to s prijedlogom isplate svih 1,55 milijardi kuna dobiti prethodne godine, ali planove je pokvarila pandemija odnosno HNB-ova zabrana isplate dividendi.

Kako je taj naputak i dalje na snazi, za ovogodišnje skupštine u tom je pogledu sve unaprijed jasno. Uz odluku o zadržavanju 734,5 milijuna kuna lanjske dobiti Uprava Zagrebačke banke je u jučer objavljenom skupštinskom pozivu ipak naznačila da je do kraja godine možda moguća i drukčija odluka.

Napominjući kako je važećom odlukom središnje banke to privremeno ograničenje određeno do kraja godine, istaknuli su i kako će “Hrvatska narodna banka najkasnije do 30. rujna 2021. preispitati postojanje razloga za to ograničenje te može, ovisno o toj ocjeni, trajanje privremenog ograničenja ukinuti i prije 31. prosinca”.

Prisilno zadržavanje dobiti dodatno je podebljalo stopu ukupnog kapitala Zabe koja je s krajem 2020. dosegnula čak 33 posto, ali i kod većine drugih vodećih banaka ona osjetno premašuje regulatorne zahtjeve (PBZ je na 29%, Addiko 26, OTP i Erste oko 20%).

Viškovi kapitala povrh regulatornih zahtjeva zacijelo će biti parametar koji će u tom preispitivanju središnje banke imati težinu, no što će na kraju odlučiti HNB u sagledavanju relaksacije tih ograničenja, ostaje vidjeti.

Utjecaj Covida na skor

Koronakriza ostavila je traga na lanjskim rezultatima poslovanja banaka, a on će s obzirom na razvoj situacije s pandemijom očito biti razvidan i u budućem poslovanju jer će i razne protukrizne mjere koje su još na raspolaganju gospodarstvu prije ili kasnije početi kopniti.

Uprava Zabe na čelu s Romeom Collinom u svom je izvješću ponajprije apostrofirala utjecaj Covid-19 pandemije, ali i dva velika potresa, na smanjenje poslovnih prihoda i povećane gubitke od vrijednosnih usklađenja.

Ipak, “banka ima snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost, oporavak i razvojne potencijale naših klijenata”, naglašava se u izvješću.

Poslovni prihodi banke prošle su godine pali za gotovo 800 milijuna kuna ili 18 posto, na 3,6 milijardi kuna, s tim da je na razini Grupe Zaba zabilježen manji pad (za 620 milijuna ili 11 posto, na 4,8 milijardi kuna).

Neto kamatni prihod banke je ponajprije zbog pada prihoda od kamata okopnio 12,5 posto, na 2,4 milijarde, a tek nešto manji postotni pad (11,2%) zabilježen je na neto prihodu od provizija i naknada koji su time pali ispod milijardu kuna (956 mil.).

Istodobno, u prvom redu zbog manjih prihoda od dividendi te dobiti od trgovanja lanjska je neto dobit od trgovanja plus ostali prihodi i rashodi više nego prepolovljena (-56 posto, na nepunih 260 milijuna).

Milijardu više neto kredita

Iako su rezerviranja za gubitke po kreditima zbog rasta kreditnog rizika slijedom koronakrize povećani, zbog istodobno smanjenih rezerviranja po sudskim sporovima ukupni su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezervacija u odnosu na prethodnu godinu u konačnici smanjeni za oko 200 milijuna kuna (na 962).

Kao rezultat povećanog kreditiranja države, ali uz usporavanje kreditiranja stanovništva, pak, neto krediti i predujmovi su na kraju prošle godine dosegnuli 67,5 milijardi kuna, što je gotovo milijardu kuna više nego godinu prije. Ostaje primijetiti i da je banka prošlu ogidnu zaključila sa 3749 zaposlenih ili 90-ak manje nego na kraju 2019.